Citati

Meša Selimović: Tvrđava

Ne mogu da pričam šta je bilo u Hočinu, u dalekoj zemlji ruskoj. Ne zato što ne pamtim, već što neću. Ne vrijedi pričati o strašnom ubijanju, o ljudskom strahu, o zvijerstvima i jednih i drugih, ne bi trebalo pamtiti, ni žaliti, ni slaviti. Najbolje je zaboraviti, da umre ljudsko sjećanje na sve što je ružno, i da djeca ne pjevaju pjesme o osveti.
Ono što nije zapisano, i ne postoji; bilo pa umrlo.

...kad ponovo razmislim, sada, u srcu mi eksplodiraju beskrajne, silovite emocije, kojima ne mogu da odredim značenje, zato što najdublja osjećanja imaju pravo da postoje samo u njima samima i nigdje drugo. Još manje postoje u logici i, ponajmanje, u stvarnim dogadjajima. Volio sam te kao što mi se nikada ranije nije desilo i kako mi se nikada više neće desiti...

A. Moravija – „Tajna“

Sujeverni um se mora odbaciti, inače će nastaviti da proizvodi sujeverje. Budite promišljeni, i činite da i drugi budu promišljeni. „Budite promišljeni“ znači: razmišljajte, tražite, budite radoznali. Govorite samo nakon što ste imali pravo iskustvo, a ipak priznajte rado da vaše iskustvo ne mora biti pravo. Ljudi sutra mogu imati druga iskustva. Možda morate proći kroz različita iskustva, i nije sigurno da ono što ste doživeli nije halucinacija.
Zato, dok to iskustvo ne bude provereno još mnoštvom drugih iskustava, bolje je ne govoriti ništa o tome. Zbog toga naučnik vrši eksperiment, ponavlja ga hiljadu puta, navodi hiljadu drugih ljudi da to urade, i samo tada stiže do nekakvog zaključka. Pa čak ni tada nikada ne dospeva do konačnog zaključka. Onaj ko želi da dođe do zaključka u žurbi, nikada ne može da razmišlja. Čovek, u žurbi da dođe do konačnog zaključka, neizbežno se ispunjava sujeverjem. A svi smo u velikoj žurbi.

Nakon nekog vremena uvidiš tanku crtu između držanja za ruke i vezanja za dušu. I naučiš da voleti ne znači oslanjati se , a društvo ne znači sigurnost.
I naučiš da poljupci nisu ugovori, a pokloni obećanja.
I počneš prihvatati svoje poraze uzdignute glave i otvorenih očiju, s ljupkošću odraslog čoveka, a ne tugom deteta.
I naučiš da sve puteve moraš sagraditi danas jer je sutrašnje tlo isuviše nesigurno za planiranje.
Nakon nekog vremena naučiš da i sunce opeče ako mu se previše približiš. Stoga sadi svoj lični vrt i uređuj svoju dušu, umesto da čekaš da ti neko pokloni cveće. I nauči da možes mnogo toga pretrpeti. Da si stvarno snažan, i da zaista vrediš. "

Veronica A.Schoffst

Suprotnost svake istine je takođe istina
Herman Hesse

Kada su velikog učitelja Dalaj Lamu pitali šta je to na ovom svetu što ga je najviše iznenadilo, on je odgovorio:

- Čovek. Zato što žrtvuje svoje zdravlje da bi napravio pare, a onda žrtvuje pare pokušavajući popraviti svoje zdravlje. A onda je toliko nervozan zbog budućnosti, zbog čega ne uživa u sadašnjem trenutku. I rezultat svega toga je to što čovek ne živi ni u sadašnjosti ni u budućnosti. On živi kao da nikada neće umreti, a na kraju umre bez da je ikada istinski živeo.

•Jutros je jedan mladić u tramvaju izgubio pamet. Molimo malu, pegavu plavušu da je vrati. Posle je mogu i zajedno koristiti.

Dusko Radovic

O Kamijevom Strancu..kojeg Zarko Lausevic u svojoj knjizi na par mjesta citira..

Ipak, u sukobu sa sveštenikom, Merso nam stavlja do znanja da etičke propise krši - ne zato što mu je naročito stalo da bude nemoralan, već zbog roga što smatra da je podjednako svejedno činiti dobro ili činiti zlo. Sa tačke gledišta smrti, koja čeka sve ljude, to je potpuno irelevantno - podjednako vrede i jedni i drugi. Istu vrednost imaju i žena starca Salamana i starčev pas. Filozofija apsurda samo potvrđuje rezonovanje Kamijevog junaka. Osnovna teza ove filozofije glasi - ništa nema smisla, samim tim ne postoje merila za prosuđivanje dobra i zla.
Ispostavlja se da Merso čini zlo, jer suviše intenzivno oseća nemoć dobra. Njegov imoralizam je protest protiv neostvarivosti moralnih vrednosti.


Lik Mersoa
Čini se da Mersoa uopšte ne dotiču stvari koje se dešavaju oko njega. Događaji koji bi za većinu ljudi bili izuzetno značajni, kao što je bračna ponuda ili smrt roditelja, kao da ga se ne tiču. Potpuno je indiferentan kako prema smrti majke, tako i prema tome da li ga Marija voli ili ne.

Majka Tereza

"Život je prilika - iskusi je
Život je ljepota - divi joj se
Život je san - učini ga stvarnim
Život je izazov - suoči se s njim
Život je zadatak - izvršavaj ga
Život je igra - igraj se
Život je dragocjen - njeguj ga
Život je bogatstvo - čuvaj ga
Život je ljubav - uživaj je
Život je tajna - pronikni je
Život je obećanje - ispuni ga
Život je tuga - nadiđi je
Život je himna - pjevaj je
Život je borba - prihvati je
Život je tragedija - uhvati se s njom u koštac
Život je avantura - usudi se
Život je sreća - zasluži je
Život je život - brani ga"

"Božanske žene, sva ljepota svijeta i lavska gordost, i plahota srne, kroz vaše čari uzvišene cvjeta u plave dane i u noći crne."
Augustin Tin Ujević

"Svijet je lijep kada se promatra bez želje za traganjem, jednostavno, kao dijete."
Herman Hesse

"Ljepota je nešto životinjsko, ukoliko nije udruženo sa umom."
Demokrit

"Feminizam postoji samo radi toga da bi se ružne žene integrirale u društvo."
Charles Bukowski

"Lijepo je ono što je skladno."
Aristotel

"Ono najbolje i najljepše ne može se vidjeti, pa čak ni dotaknuti. To se mora osjetiti srcem."
Helen Keller

"U mjeri u kojoj ljubav u tebi raste, raste i tvoja ljepota, jer ljubav je ljepota duše."
Sveti Augustin

"Ne pričaj bližnjem o ljubavi: ljubite ga!"
Sveti Augustin

"Ljudi putuju pa se dive visovima planina, divovskim valovima mora, dugim tokovima rijeka, širokim prostranstvu oceana, i kružnom pokretu zvijezda; a pored sebe prolaze i - ne čude se ničem."
Sveti Augustin

"Privlačna je samo ženidba iz ljubavi; oženiti se djevojkom samo zato što je ona simpatična isto je što i kupiti na tržnici nepotrebnu stvar samo zato što je lijepa. U bračnom životu najvažnija spona je ljubav, spolna privlačnost, jedno tijelo, a sve drugo nesigurno je i dosadno ma kako smo pametno proračunali. Dakle, nije riječ o simpatičnoj djevojci, nego o voljenoj."
Anton Pavlovič Čehov

Intelekt se umara, volja nikada; intelektu je potreban san, a volja
djela i u snu. Umor, kao i bolovi, ima svoje sjedište u mozgu; mišići
koji nijesu vezani sa mozgom (kao mišići srca) nikad se ne umaraju. U
snu mozak se hrani, ali volja nikada ne traži hrane. Otuda se objašnjava
jaka potreba za snom kod intelektualnih radnika. (“To nas ne smije
zavesti da san produžujemo preko mjere, jer u tom slučaju on gubi u
intensiji, tj. u dubini i tvrdoći i donosi samo gubitak vremena".) U snu
život čovjekov spušta se na vegetativni stepen, i tada “volja djela
prema svojoj prvobitnoj i suštinskoj prirodi, neometana spolja, bez
smanjivanja svoje snage što ga vrši djelatnost mozga i napor saznanja,
koje je najteža organska funkcija, ali za organizam samo sredstvo a ne
cilj: zato je u snu sva snaga volje upravljena na održavanje i, đe je
potrebno, za popravljanje organizma; otuda se iscjeljivanje i sve
korisne krize dešavaju se u snu. Burdah je imao pravo kad je san oglasio
za prvobitno stanje. Embrion spava gotovo neprekidno, i dijete većinom
isto tako. Život je borba protivu sna; najprije dobijamo zemljište od
njega, ali ga naposlijetku on ponovo zadobija. “San je komad smrti koji
anticipando uzimamo u zajam i time ponovo održavamo i obnavljamo onaj
dio života koji je jednim danom bio iscrpljen". On je naš najveći
neprijatelj koji nad nama i na javi napola vlada. “Ali šta se može
uopšte očekivati od glava među kojima je i najmudrija svake noći
pozornica najavanturističnijih i najbesmislenijih snova, i budeći se iz
ovih treba da produži svoje razmišljanje?”

Sopenhauer