Hrvatski jezik

naškrabano -17.11.2008. ponedjeljak - 23:56 Znan da je ponekad teško razumit nas Dalmatince i naš dijalekt ......stoga da bi ovaj moj blog bija malo više razumljiv svim citateljima evo ponešto iz bogatog asortimana naših rici

A

abažur-sjenilo na lampi
adatat-prilagodit, doradit (drvodjelski izraz)
afan-nesvjest
afetat-zarazit se
afilo-poravnato
afitat-iznajmit (sobu, stan)
akoštat-pristat uz obalu (brod)
akrap-škorpija
aks-osovina
akuža-kombinacija karata u igri, (prilikom dijeljenja), daje dodatne bodove
alešanje-svejedno
altroke-a kamoli
alum-modra galica
ameton-hametom, potpuno
anarhišt-bezvjernik
anda-ponašanje
ankora-sidro
angrif-juriš
angriz-riža
anguja-jegulja
antigaja-starež
anteršej-dio samara
apelat se-potužiti se
apinelo-u redu
apena-jedva, tek
apropo-šta se tiče nečega, glede
arambašić-sarma (sinjska)
arar-vreća od kozje dlake
arčit-trošiti, rasipati
arefužo-u rasutom stanju
areštat-uhititi, uhapsiti, uzapčit
argola-poluga na kormilu
arija-zrak
arivat-stizat, dolazit
arkač-psovač
armadura-skela
armat-pripremiti alat za ribolov
armerun-duboki ormar za robu, sa dvoje vrata,
često bi imao i dvije ladice ispod vrata
arti-alat za ribolov
asti ga-vidi ga! gle!
aščerica (jaščerica)-usna infekcija (čir)
aškar-osoba sklona razbijanju, pravljenju nereda
artišta-zanatlija, umjetnik
avar-škrt


B

babarin-posebno oblikovan ubrus, koji se vezuje maloj djeci oko vrata prilikom hranjenja, zabradnjak, siperak,
babine-posjet rodilji s donošenjem darova (šečer u kockama kod Spličana)
bacilat-brigati se, mariti, voditi računa
bačir-kvrga na čelu, glavi
badanj-duboka bačva za gnječenje grožđa
badalo-šiljati štap za nabadati, štap s kojim se poticao magarac da krene
badnut-bocnuti
bagav-nespretna osoba, (sa fizičkom manom, nedostatkom)
bagulina-štapić, štap za lakše hodat
bak-nerast (svinja)
baketina-tanko drvce dužine dvadesetak cm,
(odrezana od mladog brista ili tamarisa)
namazano nekom ljepljivom smolom
(obično bi se smola pravila (kuhala) od crvenih sjemenki,
koje su se nalazile unutar zelenih
bobica na grmu tobirovac,
a na kojem su se hvatale ptice pjevice
bal-ples
balat-plesat
balatura-sular,
balanca-vaga
balota-kugla, posebno kugla u igri na boće
balin-mala kugla (u igri “balota”), kuglica sa kojima se pune patrone (meci), kuglica
balinjera-kotrljajuči ležaj
balunjer-nemoćan star čovjek
banak-klupa
bančić-niska klupica
bandat-bulaznit
bandira-barjak
banica-austrijski novac (do 1918)
banket-ogradica za dijete
bankina-kamena ograda
baraka-kućica od dasaka
baratat-raditi s nečim, baviti se nečim, poznavati nešto
baratula- balkon, terasa na koju se dolazi stepenicama izvana
barba-uobičajni naziv u Dalmaciji za stariju osobu, često vezan i za rodbinski odnos
barenko-barem
barilo-vrsta bačve
barkariz-drvena ograda palube broda
barkarijol-osoba koja malim brodom prevozi putnike (izletnike), lađar
barufa-tučnjava, gužva
bašo profondo-duboki bas
baštard-mješanac
baštun-utvrda, tvrđava
batalit-zanemarit, ne voditi računa
batast-okrugao, zdepast i malen, zbijen
batarela-“serenada” uz lupu u stare lonce
batelant-lučki radnik
batela (batelina)-mali kaić na vesla
batifjaka-osoba sklona neradu, psihičko stanje u kojem je teška i sama pomisao na rad
batikulo- osoba sretne ruke, sebičnjak, guzičar
bava-lagani povjetarac
batipan-pleteni (od trske) udarač u obliku teniskog reketa,
za lupati po tepihu i istesati prašinu s njega
batiti-tuči, udarati
batuda-udarac, preneseno: dobra i efektna izreka
baturica-batina
bavela-vrsta svile
bavul-mornarska škrinja
mažinin-mlinac za kavu
begenat-sviđati se, odobravat
bekal-krhotina suda (ker.)
belaj-nevolja, zlo, neprilika
berekin-huncut,
berekinada-huncutarija, mangup
besida-riječ
beštija-životinja
beštimat-psovat
beštimja-psovka
beteg-mana
betežan-čovjek sa manom
bevadur-pijanac
bevanda-vino sa vodom
bevi-pij!
bičerin-časica
bičve-čarape
bidan-jadan
bidelo-školski podvornik
bijac-debeli sukneni pokrivač za krevet
bikar-mesar
bikla-piće od mladog vina i kozjeg mlijeka (smutica)
biliška-znak, biljeg, oznaka
bionda- svjetle (žute) kose
biondinka-plavuša
bira-pivo
biša-crvotočina
bišavo-crvima pojedeno drvo (namještaj)
biškotin-dvopek
biži-grašak
bjankarija-bijelo rublje
bjanko-bijelo, svjetlo
bocun-boca za vino naročitog oblika
bodul-otočanin
bokun-komad
bonaca-potpuno mirno more, bez vjetra
bondinjente-ništarija
bonbizat-bombardirat, udariti šakon
bonegracija-nosač zavjesa, karniša
bonkulovič-gurman
bordižat-plovit lijevo desno
borša-torba, obično od tele ili skaja
boršin-ženska torbica
bošket-grmlje, šumica, mamac za lov pjevica
bot-jedan udarac, jedan put, sat
botilja-boca, staklenka
botam-zajedničko ime za sve suđe za vino
botun-puce, dugme
botunada-doskočica, nadmetanje riječima
bova-plutača za brodove, debela žena
bovan-kamen
bovanica-kamenica
brekuja-vrsta velike muhe
bračolet-ženska narukvica
branče-škrge u ribe
branka-vratnice u nogometu
brnica-suknja
brofadur-poljevač
brokva-čavao, vrč za vod kod umivanja
bronzin-lonac (bakreni)
brontulavanje-prigovaranje, gunđanje
brtoldija-žena koja se “nauživala muških”
brtulin-nožić (džepni)
brujet-riba pripremljena na posebni način
bruštulin-okrugla posuda sa okretnom ručkom za prženje sirove kave
brime-teret, naramak
briškula-vrsta kartaške igre, igra se u parovima,
dvoje protiv dvoje,ili jedan protiv drugog, dolazi iz Italije
briva-brzina
brivat-žuriti
bruma-usitnjene mrvice ribe, kruha ili
školjaka koje se bacaju u more da se skupe ribe
bruškin-četka za ribanje
bubat (nabubat)-učiti, naučiti
bujol-okrugla drvena posuda (3-5 lit.) sa dva uha sa strana,
upotrebljava se na brodovima za uzimat more
buština-ženska podkošulja
buleta (platiti buletu)- batine, kritika,dobiti batine
bulin-najmanja kugla u igri "balota"
bulsa-kronični kašalj
bukara-velika, obično od pola litre, drvena čaša
buganci-promrzline na prstima ruku ili nogu
bugnut (bugnit)-udariti, lupnuti
bunbak-pamuk
bunbal-veliko zvono katedrale
bumbit-piti
buratat-prosijavat, vijati
bust (bustin)-dugme presvučeno tkaninom
bušina-vrsta travurine
bušta-papirnata kesica za novac, novčanik
butarga-(butarda), ikra
butiga-trgovina
buvel-unutrašnja guma, zračnica
buzdo-osoba ne baš bistre pameti, tupasta osoba
buža-rupa


C

cakal (caklo)-staklo
cakliti se-svjetliti se, sjajiti
cancarele-umučena jaja i brašno, skuhana u juhi
cavate-kožne papuče
cekin-zlatnik
centopeca-dio životinjske iznutrice (utroba, crijeva, kulje)
cesta-košara za kupovanje na tržnici
cetat (sekat)-crpsti vodu ili more
ciklo-puklo
ciknuto-puknuto
cokule-drvene cipele
cone-kugle, figure koje se ruše u kuglani
cigalin (cigašpic)-kratka, drvena (obično od smokve), muška muštikla
cine- cijene, jeftino
cinkvina-izraz u igri tombole
cok-drveni kunj
cotav-šepav
coto-šepavac
coto gobo-izraz za šepavu grbavu osobu
crikvina (crkvina)-vrsta trave (raste uza zid), s njom su se prale boce i demežane,
ptica grdelin rado jede sjemente te trave
crnej-vrsta ribe
cukar-šećer
cukun-budala, glupan
curik-unatrag

Č

čakod-štogod, nešto
čakula-razgovor, časkanje, brbljanje
čaro-prozirno, jasno
čančarije-tričarije
čatrnja-bunar
čer-kči
čevuja (čemulja)-čehulja grožđa (dio grozda)
čiba-krletka
čibun-velika krletka
čiča-sisa
čikara-šalica
čiket-ostatak popušene cigarete, smotuljak eksploziva
čimavica-stjenica, dosadna osoba
činit fintu-pretvarati se
čirit (čiribimbit)-virit
čiribimbaš-osoba koji viri nekoga ili nešto
čivire-drvena nosila za građevni i drugi materijal
čiverica-glava
čoka-smrdljiv duvan
čučat-sisati
čučin-cucla, duda
čunka-njuška
čuš (tovare)-uzvik pri tjeranju magarca
čvoka-čvrga po glavi

Đ

đardin-park, perivoj,cvjetni vrt
đelapa-lijek za čišćenje
đelata-čokolada
đelat-krvnik
đelozija-ljubomora
đendar-žandar
đenđe i lope-dječja igra: žandare i lopove
đente-svijet, ljudi
đeš-gips
điga-lukobran
đigarica-pluća
điletin-prsluk
đinđa-jeftin nakit
đir-krug, okret pri šetnji
điran-vrsta ukrasnog cvijeta, raste i u lončanicama
đurat-porotnik

D

debočarešto-čist pogodak
deboto-zamalo
dek-dekagram
dekapoto-posve
deliberat se-oslobodit se
delikatno-nježno, fino
demejana (demižana)-velika trbušasta opletena staklenka
dentjera-umjetno zubalo
dernek-sajam, veselje, proslava
dešop-vrsta slatkoga kolača
dešpet (dišpet)-prkos, inat
deštežo-polako
deštrigat-spremit, uredit, raspremit
dešvan-razbijen, slomljen
devetnica-vrsta molitve (katoličke)
dipendit-ovisiti
diplit-svirati u diple
diletat se-zanimati se
diškulo-propalica
dišpar-neparan
dišperan-razočaran, bezvoljan
dištakat-odvojiti se, odlijepiti
diver-muževljev brat
divjač-opči naziv za lovne divlje životinje: zec, fazan, divlji vepar, srna, prepelica i dr.
dočukat-dočuti, načuti
dolče garbo-vrsta jela (jetrica, pluča i srce na kiselo)
dolibit se-došuljat se, dovuči se
dota-miraz
dotur-lječnik, doktor
doža-mjera, doza
dret (drit)-ravan, uspravan
dricat-ispravljati
drnek-sajam
drop-ostatak zgnječenog grožđa
dropuja-rakija napravljena od grožđanog dropa
duperat-upotrebljavati, koristiti
durat-trajat
duzina-tuce

E

evala-pozdrav pri susretanju
evala ti-fraza: bravo, svaka ti čast, neka si to napravija


F

faca-lice, veliki kamen
faganel-vrsta ptice pjevice
fajerica-upaljač
falit-pogriješit
falit-nedostajati
falit-hvalit
falšo-umjetno, lažno
fatigat-radit
fatureta-privatni posao
fanag-blato
fažol-grah
feral-fenjer
ferata (verata)-željeznica
feratjer-željezničar
fermati se-zaustaviti se
fešta-proslava, veselje
feta-kriška
fetica-kriškica
fetivi-pravi, izvorni
fibra-temperatura (kod bolesti)
figurati-lijepo izgledati, kao slika
figurožast-ljepuškast, naočit
filanca-financijska policija
finalmente-konačno
fineštrin-prozorčić (obično na kabini broda)
finta-izmišljotina, izlika, nešto lažno, trik
fiščot-zviždaljka
fiščat-zviždat
fišo-ravno, netremice (gledati), tik do
fjaba-priča, bajka
fjaka-Božji dar za Dalmatince, izraz za stanje duha i tijela,
kad se čovjeku nemili ni raditi, ni misliti
fjera-blagdan i sajam
fjok-vrpca (mašna)
fjoret-ukrasni način pjevanja, pomalo eksibicionistički
fjorin-austrijski novac (do 1918)
fjuba-kopča za kaiš, ukosnica
fločun-lažov,prevarant, čovjek koji obečaje, a ne napravi
fločavat-lažno obečavat
fonderija-topionica, talionica
fondo-dno, ispod, dole
forca-snaga, sila
forketa-ukosnica
fortifikat-utvrdit, pojačat
fortunal-olujni vjetar na moru
foša-jarak, kanal za odvod vode
fotan-iznerviran, ljut
frajat-rasipat, lumpovati
franak-slobodan
franja-špekula od kamena ili stakla
fregat-prati četkom
frigat-pržit u tavi
friga mi se-fraza: nije me briga
friško-sviježe
fritula-vrsta dalmatinskog uštipka
frnjokula-čvrga
frontin-sjenilo na kapi
frut-plod
frutarija-voće a i neke vrste povrća (plodovi)
frutat-ploditi
fudra-postava
fudrat se-dobro se obući, najesti
fugera-kuhalo ili peč na drva, od lima (limene bačve)
fumada-iznenadni osjećaj vrućine u tijelu i licu
fumar-dimnjak
fumat-pušit
fundamenat-temelj
funeral-pogreb
funcut-čovjek spreman na neku prevaru,
funcutarija-vidi: furbarija
furbarija-lukavstvo, prevara
furbast-lukav, varljiv
furešt-stranac
furija-bijes, naglost
fustuma-gnojna oteklina
fuštanj-flanel
fuzbal-nogomet

G

gabina-kabina
gabula-nevolja, problem
galetini-suhi keksi
ganac-klin; preneseno: huncut
ganač-kuka
garbun-ugljen
gargaše-alatka za češljane vune
gariful-karanfil
gaštapan (gaštrapan)-žohar
gavunčić-mala ribica, gavun
gete-visoke cipele
gingat se-ljuljat se
glavinuša-vrsta stolnog grožđa crnoga
glenda-šala
glogočanje-glogot
gnjat-zglob na nozi (skočni)
gnjila-glina, trula (razlika u naglasku)
gnjojar-koji skuplja gnjoj
gobo-grbava osoba
goluz-lakom, proždrljiv, sladokusan, (npr.ka' ja)
gracjožast-dražestan, graciozan
grancav-užegao
grandeca-veličina
granzoli-mekinje
gratat-grebat
gratakaža-ribež
grdelin-vrsta ptice pjevice
grčan-grkljan
grezo-grubo, ružno
grij-grijeh
grintav-slabe volje, spreman za svađu
griota-šteta
grišpan-zgužvan
grop-čvor
guća-podkošulja, majica
gucaj-gutalj
gucat-gutati
guda-krmača, prasac
gujca (guica)-stražnjica
gulišnjak-debelo crijevo
gurla-cijev za odvod vode sa krova ili preneseno: pijanac
gustirna-zdenac vode kišnice, cisterna
gušt-užitak
guštat-uživat
gvaca-podbradak
gvančera (gvantjera)-poslužavnik
gvante-rukavice

I

idit, (jidit)-ljutit se
idan, (jidan)-ljut
ijada-hiljada, tisuća
inatid-prkosit, svađati se prkosno
inbandjeran-okićen zastavama
inbazdat-privremeno sašiti iglom i koncem (s velikim vezom)
inbrojun-varalica
infotan-bijesan, razljućen
infišat- zaluditi za nećim,
infišan-zaluđen, umišljen u nešto ili nekoga
inkanat-novčana propast, stečaj, ostati bez ičega
inkantan-iznenađen, zaprepašten, ostat bez riječi
inkartavat-žbukat
inkaš-utor u drvu
inkašati-spojiti dva komada drveta pomoću utora i drvenih čepova
inkolat-zaljepit
inpeštan-zgnječen, sifilitičan
inpjegat-činovnik, namještenik
inšempjan-glup, izluđen
inšoma dela šoma-fraza: ipak, na koncu konca, na svršetku, da zaključim...
intemoren-začuđen, zaprepašten
intimela-jastučnica
inbotija-debeli štepani prekrivač za krevet
intrada-ljetina,
intramen-iznutrica
invit-poziv
isekat-iscrpsti vodu
ispinit-teško čekati i dočekati nešto, sav se izmučiti čekajuči
ist, (jist)-jesti, hraniti
itat-bacat
izasebice-zaredom
izdilat-nožem izraditi iz drvata
izist-pojesti
izlemat-istući
izmaškaran-izmrčen
izventat-izmislit

J

jačmir-čir na kapku oka
jagla-igla
jaketa-sako, haljetak
japno-vapno
japnenica-vapnenica (gdje se pravi vapno)
jarpa-hrpa
jarpica-hrpica
ječerma-starinski prsluk
ješka (eška)-mamac na udici
jerula-gredica zemlje u vrtu
jemat-imati
jematva-berba (grožđa)
jepla đilda-uzvik kojim se popraća uspjelu psinu, šalu, skok
jetrva-žena muževljevog brata
jiditi-ljutit
jopet-opet, nanovo
judi-ljudi
jujica-vrsta trave (poljske)
justa-usta
jušto-upravo, točno tako, baš tako
juva-juha

K

kaca-vrst bačve
kacačol-alat za ukucavanje glava čavli ispod površine drveta
kacamarin-morski trp
kacavida-odvijač
kacijola-okrugla metalna duboka žlica za vaditi juhu iz lonca
kadena-lanac
kadujar-nadimak za Velovarošane (u marjanskom dijelu)
kaić-mali čamac na vesla
kain-lavor
kala-uličica, uska mala ulica
kalafat-drvodjelac koji izrađuje brodove
kalamita-gromobran
kalat-skinut
kalcete-cipele
kaligar-postolar, obučar
kalun-top
kanava-kudelja
kanavaca-kuhinjska krpa
kanela-drvena pipa (slavina) na bačvi, mirodija
kamara-soba
kamomila-kamilica (čaj)
kankar-rak (bolest), gangrena
kankaravat-proklinjat nekoga
kanočal-dalekozor, dvogled
kanotjera-tvrdi slamnati šešir
kanpatik-porez
kanpjun-uzorak (podrugljivo, za čovjeka: osoba loših osobina)
kantadur-pjevač
kantar-viseća vaga
kantat-pjevat
kantinela-letva
kantun-kut, ugao
kantunal-noćni ormarić
kapo-vođa
kapelin-ženski šešir
kapula-crveni luk
kapunjera-kokošinjac
kar-teretna težačka kola koja obično vuče konj
karati (se)-svađati (se)
karatil-bačva
karijola-ručna kolica sa jednim ili dva kotača za prijenos manjeg tereta
karik-as u igri karata
karoca-kolica (obično dječja), kočija
karocada-oklopnjača, bojni brod
karonja-lijenčina, mrcina
karota-mrkva
karta-papir
karta kanta-fraza: “ja imam crno na bijelome, a ti govori šta hočeš”
kartina-cigaretni papirić
kartolina-razglednica
kasar-klaonica
kasil-(kapsil) lijes
kašeta-sanduk drveni
kaštradina-suho bravlje meso
katriga-stolica, sjedalica
kašun-škrinja, velika drvena kutija
kaštradina-suha ovčetina
kaval-greban (sika) u moru, vrsta ribe
kavalet-nogari drveni
kavatap-vadičep
kavoli-cvjetača
kažerma-kasarna, vojarnica
kende-igra krpenom loptom
kinkin-splet kose (konjski rep), punđa
klajter-kup šljunka
klapa-društvo, krug prijatelja
klecanje-vrsta zvonjave pri pogrebu (objavi smrti)
kočeta-starinska postelja
kogoma-lončić za kuvanje kave
kola-ljepilo
kolafinta-s izlikom
kolafjaka-vrlo polagano
kolajna-ogrlica
kolap-moždana kap ili srčani udar
koldopija-gornji dio stopala
kolet-okovratnik
kolomast-gusta mast za podmazivanje ležajeva
kolumba (kolomba)-kobilica broda
kolombar-kružni oblik
kolona-stup, bitva
komod (komodno)-na miru biti, imati sve pri ruci, imati prostora, slobode kretanja
kolovaja-uzan prostor između dvije kuće, kuće i zida
kolpomorto-betonski blok u moru za koji se vezuje plutača (bova)
koltrina-zavjesa
kolur-boja
koluran-obojen
kombinet-dio donjeg ženskog rublja
komeštibili-trgovina mješovite robe
komon-nizak ormar s ladicama
komoč-konjski upreg
komoštra-lanac koji visi nad ognjištem
komušat-odvajat listove kukuruza od ploda
komušina-suhi listovi kukuruza
konal-jarak, kanal
konat-račun
koncina-vrsta igre karata
kondut-wc, nužnik
konistra-košara pletena
konoba-podrum u starim kućama (obično sa zemljanim podom)
konšerva-gusti sos od paradajza
konšiljer-savjetnik
konšumat-potrošit, pojesti
kontat-računati
kontra-protiv
kotula-ženska suknja
konfužjun-strka,
kontrešt-prepirka
kontreštat-prepirat se, protusloviti
kopora-težački ogrtač
korda-fitilj, konop
korniž-rub nogostupa
korota-crnina, biti u žalosti za preminulim
korpet-vrsta steznika oko prsiju i stomaka,(dobit u korpet-dobiti udarac u prsi)
korteđavanje-udvaranje, gledanje sa simpatijom
kosir-vrsta dvosjekle poljoprivredne alatke u obliku srpa
kotonjada-vrsta kolača (od dunje)
kotun-pamučna tkanina
krabit-se topiti
krakun-zasun
kranpus (krampus)-vrag
kredenca-kuhinjski ormar sa staklom u gornjem dijelu
krešendo-rastuči
krešit-poskupit, narast
kripan-hranjiv, okrepljujući, zdrav
krnje-princ karnevala
krokanat-šećer pržen zajedno s izmrvljenim bajamama
krosna-sprava za ručno tkanje
krožun-muški prsluk težačkog pučkog kroja
krtol-vrsta pletene košare
kruv-kruh
krušac-neuškopljeni magarac
kuco (ćinit kuco)-ne govoriti, biti tih
kućarin-kavena ili čajna žličica
kučak-pas
kudija-kudjelja
kukumar-krastavac
kufer-kofer, torba za putovanje
kuladur-vrećetina
kularina-kravata
kumiti-moliti za nešto
kumpanjo-prijatelj, drug
kunplir-krompir
kuntenat-zadovoljan
kunjati-drijemati
kunj-klin (drveni)
kuražan-hrabar
kurenat-morska struja
kurdela (kurdila)-vrpca
kurjožast-znatiželjan
kušin-jastuk
kuverta-pokrivač, omotnica za pismo
kužina-kuhinja
kvadar-okvir, slika
kvadrilja-starinski ples
kvarat-četvrt
kvasina-ocat

L

labrnja-usta (posprdno, pogrdo)
lajona-žena koja voli mnogo pričati, ogovarati
lanbikat (se)-hladit se na laganom povjetarcu, hladiti se lepezom, provjetravati
lancun-plahta
landrat-skitati se
lamarin-debeli lim
lambreta-tip, model vespe
lampadina-svjetiljka
lanterna-svjetionik
lavabo-vrst komode sa ogledalom, posebno oblikovane sa okruglim otvorom na gornjoj ploči, gdje se stavljao umivaonik
lapiš-olovka
laprdat-pričati bez veze
lašnje-lakše
laštik-rastezljiva gumiplastika, dječja pračka
lata-lim, limenka
laudača-nesreća, bijeda, udes
lavandin-umivaonik
lavaman-lavor (za umivanje)
lavapjat-lavor posebnog oblika (za pranje sudi)
lavel-sudoper
laza-ulaz u polje
lazanje-rezanci
lazanjur-drveni valjak za valjanje tijesta
lažina-morska trava
lemozina-sitan novac koji se daje u crkvi
lepušina-suho lišće kukuruza (stavlja se u slamaricu)
leva-regrutacija
leva leva-izraz za: stalno, neprekidno, u nizu
libar-knjiga
liberat se-oslobodit se
libit se-šuljati se, polagano ići
ligambe-halteri
lin-lijen
lišina-karta bez vrijednosti
lišo-ravno, glatko, bez štete, bez opasnosti, bez posljedica
lišpidan-pljesnjiv
litavica-izraz za proljev
litat-imati proljev
litrat-slika, fotografija
lokanda-svratište, restauracija
lokat-piti
lokadur-pijanica
lulav-blesav, glupast
lopiža-lonac od crvene zemlje
luč-baklja, svjetlo
lug-pepeo
lumbrela-kišobran
lumer-broj
lumbuli-slabine
lumin-svječica koja se pali za mrtve (u ulju)
luš-luksus, rastrošnost
lušija-vruča voda sa lugom za pranje (iskuhavanje) robe
luštrat-izglancati
luštrofin-politura

M

maca-veliki čekič
macan-jaki mišičavi čovjek
macakan-živoder, šinter
maceta-snopić, svežnjić
macola-veliki težak bat (obično drveni)
maća-mrlja
mača-maćeha
makako-okretni vrh dimljaka u obliku pjevca koji se okreće u smjeru vjetra
makinja-stroj
malta-žbuka
mandrilo-nadimak za Splićane
mandulat-vrsta tvrde bijele alve sa prženim bademima ili orasima(četvrtastog duguljastog oblika, obloženog oblatnama)
manistra-tjestenina
manit-lud, opasno lud
mantati se- imati vrtoglavicu
mantati (nekoga)-pokušati prevariti nekoga, lagati
manoval-fizički pomoćni radnik (bez škole, nekvalificiran)
manjadura (manjarola)-hranilica u krletki za ptice
manjativa-jelo, hrana (za vrijeme i iza II sv.rata)
manjinjorgo-osoba pokvarenog karaktera, govnar
marangun-drvodjelac
marangunija-drvodjelska radionica
marčapija-trotoar
marenda-doručak
mast-mošt
maša-momčad, tim
maška-mačka
maškadur-kuhinjski zidni drveni ormarić sa gustom žičanom mrežom na vratima
mašklin-kramp, trnokop
maškula-topić, prangija
maštil-vjedro
mašur-limena posuda u obliku plitkog korita sa ručkama sa strane za prenašanje zemlje,
sitnog kamenja, i sl.
matat-vabit
matun-cigla, u prenesenom smislu: glupan
medič-bolest na voćkama, uš
mencunat-spomenuti
merlo-čipka
meštar-majstor
meštar sinjal-glavna oznaka, biljeg
meštrovica-učiteljica
metradura-metar
mezabota-bačva ( 6 hektolitara)
mezo-između
mezomariner-dugi štap sa metalnom kukom na vrhu, za pomoć pri pristajanju broda ili čamca
mezomural-drvena greda (tanja)
mijur-mjehur
milord-bogatun
mirakul-čudo
miritat-zaslužit
mistrija-građevinski alat s kojim se nabacuje žbuka na zid
misno-svečano
mišanca-miješana riba, zelje i sl.
mišina-mješina, šišmiš, miš potopir
mitit-proći, minuti, davati mito
miza-odar
mizerja-siromaštvo
mobilja-namještaj
molete (mašice)-hvataljke za žar na kominu
molat-pustiti
monfrina-vrsta starinskog plesa
morbin-želja za nečim nerealnim, nečim neprihvatljivim,
nečim što se nemože u tom trenutku ispuniti
moreta-maska
mot-znak pokretom bilo kojeg dijela tijela (imati mota-biti vješt u nečemu)
motavanje-davanje znakova (pogledati: mot)
muc-maloljetnik koji služi tešku kaznu u mornarici
mučat-šutit
mudante-gaćice
mujor-vrsta trave
mukte-besplatno
mul-gat, pristanište
mulac-izvanbračni dječak
mularija-dječurlija
muligin-ošit, zid od opeka
munita-sitan novac, kovanice
mura (na muru)-igra
mural-drvena greda
musav-neuredan, prljav, uvrijeđen
muso-osoba koja se lako vrijeđa, neuredna osoba
mustra-uzorak, izraz za posebnu osobu
mušč-miomiris (parfem, toaletna, kolonjska voda)
muškardin-kicoš, laf, tip
muštra-negativni, posprdni izraz za osobu
muštrat-kritizirati, lukavo nagovarati,
mušula-vrsta školjke
muto-šutljiva osoba, gluhonijema
muzuvir-prefriganac, huncut
mužarjola-brnjica za psa

N

nabubat-najesti do sita, prejesti se
nadit-pričvrstiti mamac na udicu, napuniti s nečim
nadronjat se-naspavati se
najskoli-pogotovo
namatat-namamiti
namirit-uzeti svoj dio (npr. duga), nahraniti
namisto-umjesto
namusit-uvrijedit
napose-posebno
narikuša-plačena narikača
naspugat se-namočiti se, upiti vodu
na vrj-na vrh
navrčat-kalemit
naza-prije
naturamente-naravno, podrazumljeva se, prirodno
nejač-mala djeca
nenadinja-nesreća koja dolazi nenadano, zlo
nešmoli-a kamoli
nevista-snaha
noseća-trudna
nonvelendo-nenamjerno, ne htijući, ležerno
noteš-notes
novitad-novost, novotarija
nožice-škare

NJ

njanke (njanci)-niti
njokari-Splitski naziv za Lučane
njoki-valjušci od krompira

O

obadavat-mariti za, obazirati se
obalut-obla kamenica, veličine tolike da stane u šaci
obilanca-imati svega, imati mnogo
obilato-mnogo, više nego što treba
ocovat-opsovat
odnetrit-odmaknuti, odstranuti, odalečit
odrenat-prenijeti
odrina-vinova loza izdignuta preko dvora
odvidat-odvrnuti
ofendit (se)-uvrijedit se, osjetiti se pogođenim
ogrist-dobiti batine
ogizat-dobijat batine
oliša-hvalisavac
okanivat se-skanjivati se
okjaštrit-okljaštriti
okripit (se)-pojesti ili popiti nešto hranjivo
ol'-ili, zar?
omar-odmah
omira-mjera
omirit-izmjerit, omjeriti
opolac-drveni tanjur
opotit se-oznojiti se
oputa-dio opanka
oputina-stranputica
orebatit se-odbiti se
orit (sorit)-rušiti, srušiti
osin-sjena
ošervat (se)-okrenuti se, osvrnuti se
oštar-krčmar
oštarija-krčma
otimišno-hotimice
ozeba-hladnoća, zima
ozebst-smrznuti se, promrznuti
ožeg-žarač

P

pačat se-dirat se u nešto
pačifik-miran, smiren, nezainteresiran, bez žurbe
paci pagaci-izravnani, poravnani (računi)
pagadebit-bijelo stolno grožđe
pajer-okrugla sprta (vrsta zatvorene košare), za ribu (od vrbova šiblja)
palamudit- činiti se pametan
pan-sukno
pancir-lanac (obično se njime vezuju stupci na seljačkim kolima)
pančof-roba druge klase
pančofer-osoba koja nosi drugorazrednu robu
paninbrod-komadići kruha u juhi, udrobljeni kruh
pantagana-štakor
papan-izraz za mušku osobu (negativna osobina u svakom obliku)
parci-vršnjaci
pari se-pričinjava se
partenca-odlazak
partiti-otići
pašabrod-cijediljka, procjedača
pašta-kolač, slastica
pašticada-vrsta jela: govedina kuhana u vinu
pašticerija-slastičarnica
paštroč-loše izmješano (svega i svačega)
patakun-4 austrijska novčica (do 1918), izraz za veliki komad
patakunjer-lakom na novac, škrtac, osoba koja pazi na svaki dinar
patina-krema (laštilo) za cipele
patinat-namazat kremom (laštilom) za cipele
patule-velike boginje, kozice (bolest)
pecigat-peckati, nekome prigovarati sitnice
pegula-peh, "smola", nesretna okolnost
pegulan-nesretan
pelica-okovratnik od krzna (obično od kune ili lisice)
pentrati se-penjati se
perina-perjem napunjen prerivač
perfin-donapokon
peršona-osoba
pertrešo-poprijeko, postrance, u stranu
perun-viljuška, vilica,
pest-pljuska
peškarija-ribarnica
peškafondo-pribor za lovljenje liganja, sipa
peškat-uzeti, razumjeti nešto
petavat-prišiti, pokazivati "roge" nekome
petat-dobit
petat se-približiti se , priljepiti se
petrsimul-peršin
picigin-vrsta igre malenom lopticom u plićaku, na pjesku
pičugarija-sitnica, male nevrijedne stvarčice
pikaj-žičana vješalica za robu
pikatabaj-drvena široka daska, sa više, jedna do druge, nanizanih kuka, za vješat robu
pilipina-"specifičan, karakterističan" miris seljaka iz Dalmatinske zagore
pincin-ukrasni vrh na jelki
pinel-kist
pinelavat-mazati kistom
pinezi-novci
pinperlin-kicoš, osoba koja drži do svog izgleda
pinpin- vrh na kapi (francuzici)
pinpinele-dječja igra
pinperlin-kicoš, osoba koja mnogo drži do svog izgleda
pensija-penzija
penšjunat-penzioner
pindolica-privjesak na naušnici
pinjurat-zapljeniti imovinu radi prodaje na dražbi, kopati zemlju polj.alatom sličnim vilicom
pirija-ljevak
pišat-mokriti
pišaljora-pisoar
pištula-propovjed, crkveno čitanje,
pitar-lončanica za cviječe
pitur-ličilac, bojadisar
pitura-boja
pituravanje-bojadisanje, izraz kad se nekoga uvjerava u nešto neistinito
pižolot-izraz za popodnevno drijemanje, obično poslije ručka
Pjaca o' šinjori-Pjaca, sada Narodni trg
pjat-tanjur
pjatin-tanjurić (manji tanjur)
Pjonbi-nadimak za pješadiju u austrijskoj vojsci (od 1918), u riječniku mornara
pjover-nadstrešnica
pjumin-pogledati "perina"
pjunuti-isti kao, prava kopija, pljunit
pjuvača-pljuvačka
platul-daska za ručno pranje robe
plazavica-domaći rezanac, strmi glatki dio neke uzvisine
plet-debeli vuneni šal s resama
pobasji-onizak, oniži
po bota- dvanaest sati i tridest minuta
Počelo-Nova godina
pofrig-zapržak
pofrigati-zapržiti, pržiti u tavi
poganac-vrst bolesti (crveni vjetar)
pogobavit se-pogrbit se
pojarica-vrsta smokve
pokesavat se-iztrošiti se plačanjem, plačati
poltrona-naslonjač, fotelja
poma, pomidora-rajčica
pomišče-dio nepregrađene kuće
ponistra-prozor
pomljivo-pažljivo
po pazu-ispod pazuha
porat-luka
portada-oveća plitka zdjela, poslužavnik
portafoj-novčanik
portun-kućni ulaz
postol-cipela
postivat-složiti, porediti
pošada-nož za rezanje mesa (u kompletu sa vilicom i žlicom)
poščer-poštar
poškropit-poprskati
poškurit-potamnit
pošpetica-sitna kućna potrepština
pošuškat-lagano kopanje, prošenje
pot-lončić za piće (kratko "o", znoj (dugo "o"
potakljat-poduprijeti biljku štapom
poteštat-načelnik
potit se-znojit se
potleušica-niska neugledna kućica za stanovanje
potočat-potopiti, uroniti
potrefit-pogodit
potrepat-izgaziti
povisno-povjesno
prajac-prasac
prakljača-plosnato drvo kojim se udara po rublju prilikom pranja
prč-jarac
prčevina-jarčev smrad
praska-breskva
prečizo-precizno
prefrigan-lukav
preženca-osoba ugledne (lijepe) vanjštine
prežun-zatvor
prežunjer-zatvorenik
prigatorij-čistilište
prin-prije
prinčipeša-princeza
priša-žurba
prišniji-važniji, žurniji
prova-pramac broda, pokus
pribotunavat-prigovarati nekome, pripisivati mu nešto
pripašnjača-široki kožni pojas u Dalmatinskog zagorca u kojemu se držao nož,lula, duhan i sl.
prisad-uskrčena zemlja na kojoj će se saditi vinograd (a sada se uzgaja povrće)
prisvadit-nagovarati nekoga, pridobiti nekoga
priškuriti-pritvoriti, zamračiti
prišvarak-nadimak (osobni)
pritrest-pretresti
procesjun-procesija, crkveni ophod
procip-procijep
profum-miris, parfem
profundat se-propasti dolje
progucat-progutat
prolemučat-promješati nešto tekuče
promaja-lagani povjetarac (obično se stvara između dva nasuprot otvorena prozora ili vrata)
promenčuša-lubenica bastard
protanpanjat-promočiti
prpač-ožeg, žarač
prstac-vrsta školjke
pršura-tava
pršurate-pogledati "fritule"
prteno-končano (pamučno)
prvidan-ponedjeljak
pržina-pjesak
pujiški-talijanski
Pujiz-Talijan
pulastar-pile
pulen-štićenik
pulenta-pura
pulicjot (policjot)-policajac
pulini-korijandoli
pumpjer-vatrogasac
punat-poen u igri, bod kod šivanja
punpat-puniti zrakom
punpeta-mala štrcaljka, mala pumpa
punta-vrh, šiljak, grafitni uložak za olovku, upala pluča, rt
puntapet-broš
puntarol-oštro dlijeto za kamen
puntižel-široka duga daska
pupa-lutka
pupast-debeljkast, okruglast
puvander-hvalisavac

R

rađe-žice na kolu bicikle, radije
rađ -izraz iz igre karata "na koncinu"
rakno -crni,ženski vuneni šal, za korotu
ramada -žičana mreža, sito za prosijavanje gašenoga vapna
ramina -kanta, limeni sud, posuda
ranač -krevat na rasklapanje
ranpin -željezni klin na kojemu visi meso, ribolovni pribor (jedna ili više velikih udica)
raporat -izvještaj
rastočit se -raspast se od vode
Rašpe -nadimak za Trogirane
rašpa -turpija za drvo
raštela (reštela) -rešetka
ravandela -otpirač od skrivljene debele žice
ravanela -rotkvica
raž -vrsta svile
reb -čokot
rebatinat -pričvrstiti zakovicama
rebatajica -povratni valovi uz morsku obalu, nešto odbijeno
rebanbit -podjetinjiti
rečam -ptica(mamac) za ulov drugih ptica
rečina -naušnica
ređipet -grudnjak
reloj -sat
rešeto -sito
rešpetat -poštivat
reta (dat reta) -mariti za nećin, uzvračati pogled, razgovor, poticati na nešto
retaj -otpadak, dio kraja
revanje -njakanje makarca
revati -njakati
ribalacjun -udar, napad
ricast -kovrčav
ridikul ( redikul ) -čudak, osoba s kojom se svi izrugivaju
riga -crta (na kosi, na hlačama)
riga t-povračat
rikam ( rekam ) -vez, čipka
rikaman ( rekaman ) -izvezen
rikover -sklonište za siromašnu djecu i nahočad
rišpet -poštivanje
rizit -biti rezak (npr. mineralna voda "rizi"
rogacjun - crkveni ophod u proljeće tri dana prije Spasova, molitve za bolje usjeve
rošnjaci - potkožni čirevi
rotondast - okrugao
rožada - jača rosa
rusula - ruža
ruta - ljekovita poljska biljka, planirani put, dio puta
ruvinan - oštećen
ružolij - maraskino, pelinkovac

S

sagumat - uništiti
sak - vrsta ribarske mreže
saket - vrećica
salbun, salbunada - pjesak, pješćana obala
saliž - pod (cesta) prekriven betonom
samar - sedlo za magarca
saosa - menta (ljekovita trava)
savura - šljunak, vrsta jela (npr. "srdela u savuri"
satrat - uništit, slomit, pregazit
sekirati se - brinuti se
sekreto - tajno
selen - celer
sič - vjedrica, vjedro
skala - drveni mostič (daska) od broda do obale (pristaništa)
skale - stepenice
skancija (škancija)- polica
skončat - završit
skula - škola
skular - učenik
smantan - izbezumljen, osoba u stanju blizu nesvjestice
smantat - izbezumit, dovesti drugoga u dilemu
smij - smijeh
smišan - lijep, zgodan, drag
soč - pregib na suknji
sotič - vrsta plesa
spače - upropastitelj, izjelica
spiza - hrana
splest se - počeljati se
spoža - nevjesta
spuž - puž
stađun - godišnje doba
stanjada - kotlenka, kotao (za pranje robe)
stina - kamen
stopru - tek, upravo sad
storija , štorija -priča
strija - streha
strijač - slamnati muški šešir
stumik - stomak, želudac
Sudamnja - blagdan i sajam sv.Duje, zaštitnika grada Splita (7. svibnja)
sukanac - debeli sukneni pokrivač za krevet
svilina - vrsta morske trave
svitnjak -krijes
svurgat -usidrit

Š

šajeta -strijela, grom, vrsta čamca
šalavrda -prevrtljivac
šalčina -šaljivac
šaldat -zalemit
šaldadur -lemilo
šaliž (saliž)-pločnik
šalša -salata, mješana
šalša o'pom-kuhani sos od paradajza
šamaštrat (samaštrat)-satrti, uništiti
ščap -štap
ščavet -misal (glagolski)
šćeta -šteta
šegac -pila za drvo
šenamana -vrst čaja (za čišćenje)
šemedekan -sjeme konoplje
šemizet -ormarić s ladicama
šempjav šempjast -blesast
šempre -uvijek
šentada -klupa u parku
šentenca -osuda "krnji" (princu karnevala)
šenzacjun -senzacija
šerjasto -ozbiljno
šesno -lijepo, skladno
šestan -skladan, lijep
šest (šesti)-pokret, trzaj, (pokreti)
šešula -drveni ispolac za grabljenje vode
šetebandjere -prevrtljivac (sedam zastava, tal.)
šigureca -zapinjača
šifun (sifun)-soda voda
šijun -jak udarac vjetra, gumena cijev
šimatorij -prostor oko crkve (nekadašnje groblje)
šimja -majmun
šinjorina -gospođica
širena -svirak
šjor , šjora -gospodin, gospođa
škafetin -ladica
škajun -kamenica
škaldin -grijalica
škanbjot -trik, potez, preokret
škancija -polica
škanjažin -razbojnik
škarpuni-visoke cipele, vrsta ribe
škaršelin -džepić na muškom prsluku
škartan -izbačen, suvišan
škartuc -papirnata kesica
škicat -zgužvat
škivat -izbjeć
škivožo -gadljivac
šklopci -plikovi na koži
škojar -otočanin
školana -razgoličena
školtura -radionica cementnih predmeta (križeva, kipova i sl.)
škopjat -buknuti, izbiti
škopula -pljuska
škoš -trzaj
škovace -smeče
škovacera -lopatica za smeče
škovacin -smetlar
škovetat (špacetat)-očistiti robu četkom od prašine
škrbat se -brinuti se
škudela -šalica
škufjun -dječja kapuljača
škura -vanjski kapak na prozoru
škurija -bič
škuro -tamno
škurica -tama, mrak
škužat se (skužat se)-izviniti se, zamoliti oproštenje
škvadra -ratna flota
škvara -pravi kut
šofaj -postelja za jednu osobu, kauć
šoneta -osmrtnica
šoto -ispod
šoldi -novci
šoferini (šolferini)-žigice
šotana -podsuknja
šotobraco -pod ruku
šotomanvia -lukavo ukrasti
šotoskale -prostor ispod stepenica
šotovoče -ispod glasa, potiho
špacakamin -dimljačar
špaceta -dimljačarska četka
špaker -štednjak
špančera -muški šešir
španjulet -cigareta
špasej -drvana hodalica za djecu
špecija -lijek
špicjalija -lijek, ljekarnica
špigete -vezice za cipele
špina -slavina
šplanja -blanja
šplanjat -blanjat
šporkarija -prljavština, prostačke riječi, ponašanje i sl.
šporko -prljavo
šporkun -prljavacšprajak-drveni šiljak za podbadanje magarca, za kušanje pršuta
špuarjola -pljucaonica
špurtil -omanja mrežica lijevkastog oblika za dohvat ulovljene ribe
štajun (štađun)-sezona
štandarac-jarbol za zastavu
šterika -voštana svijeća
štikadenta -čačkalica
štrika -željeznička pruga
štipalica -kvačica za zakvačiti robu na sušilu
štramac -vuneni madrac
štrapac -trud, dosadni teški dugotrajni posao
štrcbrc -izraz za površno, na brzinu napravljeno
štopat -zaustavit (loptu)
štovat -poštivat
štraca -krpa
štrukapatata -kuhinjsko pomagalo za gnječanje krompira
štucigat -zadirkivati, uznemiravati
štuf -sit, kojemu je nešto dojadilo, dosadilo
štufat se -zasititi se
štuk -stolarski kit
štukat -zakitat
šturbat -pokvariti želudac
šturum -juriš
šudar -rubac, rupčić
šuferine - šibice
šufit -potkrovlje
šugaman -ručnik
šumpreš -pegla
šumprešat -opeglat
šuperab -ponosan, ohol
šuperat -nadmašiti, izbaciti, nadvisiti
šupjača -cjediljka, posprdan izraz za žensku osobu
šušanj -suho lišće
šušpet -sumnja
šušta -madrac s oprugama, opruga
šušumad -suha trava za potpaljivanje vatre
šušur -buka
šušurat -bučiti
švere -kazaljke
švog -opuštanje, način za iskaljivanje, odmor
švogat se -opustiti se, iskaliti se, dati oduška
švora -časna sestra

T

tabela -ploča
tabeluni -panoi, velike ploče
takjica (takica)-takljica, pritka, štap za pridržavanje loze
takujin -novčanik
tamburin -stolica bez naslona
tantacjun -napast
tantat -napastvovat, nagovarati na nešto
tarma -moljac, lavanda
tarmat -dosađivati
tavajol -ubrus
tavaja -stolnjak
tavela -keramička pločica
tavka -mliječna trava
tavulin -stolić
tažit -umiriti
teča -zdjela za kuhanje
temen -tome
tenda -zastor
tenpla -sljepoočnica
terina -zdjela (obično za salatu)
tešta a tešta -natjecanje u dvoje
tić -ptica
timun -volan
tinel -gostinjska soba
tinbrat -pečatiti
tingulet -vrsta jela od peradi, divljači
tira mola -potegni popusti (povuci odpusti)
tiščat -držati
titular -momak koji se sprema zaručiti djevojku
toč -umak
točat (se)-umakat (se)
tola -stol
tolitar -hektolitar
tonba -obiteljska grobnica
tovar -magarac
tovirna -krčma
traverša -pregača
trapula -naprava za lovljenje miševa, zamka
traveštit se-od težaka postati građanin (gospodin), preobući se
trefit -susresti se, pogoditi
trentun -trideset i jedan
trgačina -berba grožđa
trinoge -tronog
trluke -debele zimske vunene (suknene) papuče ukrašene perlicama (u Dalm. zagori)
trombefajer -bubnjarska vatra (vojnički)
trotul -zvrk
trščica -trstika
trunit -mrviti,
trnut se -gasiti se
trunfun -proždrljivac, rasipnik
tudeški-njemački
tukac -puran, glupan
tunbula (tonbola)-vrsta igre na sreču
tunja -udica sa povrazom
turanj -presa za grožđe
turica -smotka (duhana)
turnjačina -tiještenje grožđa
tutivika -vrsta bodljikave trave (bodljikavih listova)

U

urtat -naljutit, iznervirat

V

(po) valju -lagano kotrljajući, igra po zemlji, na "balote" kad jedna kugla ne udari u drugu nego je samo dotakne
vakterica -kućica čuvara željezničke pruge
vaneza -razmak, pravilan red, prolaz u polju
vapor -putnički ili trgovački brod
vargula -šahta, rupa za odvod vode u kanalizaciju
vazina -vrpca s kojom su se vezivale gaćice
važ -limenka, lonac
vedute -cirkusni šatori s raznim zabavnim prikazima
vele -vrste
veltrina -izlog, gornji dio kuhinjskog ormara (kredence)
ven (vengo)-nego
ventula-lepeza
vera -vjenčani prsten
verata (ferata)-željeznica
verat se-penjati se
versi -stihovi
veruga -okov, veriga
verzot -vrsta kelja
vešta -haljina
veštit -odijelo
vicjožast -šaljiv
vinetan -veseo (pripit)
vinovina -lišće od vinove loze
vira -vjera, povjerenje, dana riječ
vižita -posjeta
vižitat -pregledat
Vlaj -Zagorac iz Dalmatinske zagore
vlaka -čestica zemlje, stepenasto polje
vonj -miris
volan -dio mehanizma za upravljanje, vrst nabora na tkanini (obično na haljini)
vrčina -noćna posuda, posuda za obavljanje nužde male djece
vrit -852 kvadratna metra zemlje

Z

zaardat se-odvažiti se, usuditi se
zaarđat -zahrđati, uhvatiti hrđu
zaduperat se -upotrijebiti
zagančat -zakačiti, nasamariti, prevariti
zakarat se- posvađati se, porječkati se
zakrakunat -zakračunati, zaključati
zakrikat -ručno zakočiti teretna težačka kola (vrteči kočnicu)
zalanpat -sjevnuti ( iz oblaka, očima)
zamandavanje -izmotavanje, vrdanje
zamiruša -osoba koja mnogo prigovara, zamjera
zamišat -promješati, skuhati
zanamisto -umjesto
zanikat -zanijekati
zapelit -zaprijetiti, preporučiti
zaperak -loza koja se obreže da ne raste dalje, da bi grozd bio veči
zapicat se - zabiti se, udariti
zapocesat -zaposjesti, zauzeti
zaušit -uzrokovati kome kakvu bolest
zava -muževljeva sestra
zavajun -pronevjeritelj, varalica
zavijača -vrsta štetnog kukca na vinovoj lozi
zbande -sa strane
zboršat -potrošiti
zeman -vrijeme
zest (zepst)-smrzavati se
zjogatula -igračka
zlamenovat se -prekrstit se, prekrižit se
zled -šteta
zunzit -zujat
zucnit -progovorit riječ

Ž

žbir - špijun, uhoda
žbalordat - ne održati riječ
žbanja - vučija za vodu
žgobavat - teško raditi
žgorac - čvoruga, oteklina od udarca
žigice - šibice
žmorfija - grimasa, nakaza
žmul - čaša
žnjut - gležanj
žunta - dodatak, prilog, dio tijela
žurka - dio splitske, narodne, težačke nošnje (muške)
žveljarin - budilica

_____________________
Izvor: dalmata.blog

12 meseci u godini.

• januar - sječanj
  
• februar - veljača
  
• mart - ožujak
  
• april-travanj
  
• maj-svibanj
  
• jun-lipanj
  
• jul-srpanj
  
• avgust-kolovoz
  
• septembar-rujan
  
• oktobar-listopad
  
• novembar-studeni
  
• decembar-prosinac
  

Očigledno da je hrvatski jezik bogatiji makar za mesece u godini ali i za još neke pojmove ne računajući neologizme.

Nisu ovo hrvatski nazivi...tj reči hrvatskog jezika. To je tako kod vecine slovena... Tako su i Srbi nazivali mesece ali se prešlo na romaniziranu verziju...
A hrvatski jezik... e to je posebna i duga priča o nizu prevara kradja i drugih nečasnih rabota...
Ja lično mislim da je taj jezik izumro... Možda jos neko govori gore u Zagorju sa primesama starog hrvatskog jezika...
Neologizmi su ipak jedna od najbitnijih karakteristika hrvatskog jezika... nisi ih trebala isključiti...

Poremećaji nacionalnog identiteta bilo kog naroda se najviše daju primetiti na jeziku. Zbog toga se u vezi jezika nalazi i najviše podmetanja i laganja, bez obzira što potiču od, na izgled, najumnijih.

A onaj prethodni post o dalmatinskom dijalektu je zbirka pogrešno zapisanih i izgovaranih, uglavnom, italijanskih reči. No, ako su turcizmi srpske reči neka i ovo bude hrvatski...

SKYKING :: Neologizmi su ipak jedna od najbitnijih karakteristika hrvatskog jezika... nisi ih trebala isključiti...

Nisam ih isključila, oni su ušli u standardni (zvanični) književni jezik Hrvata. Pošto ga ne poznajem dovoljno, tako sam i pisala.

A onaj prethodni post o dalmatinskom dijalektu je zbirka pogrešno zapisanih i izgovaranih, uglavnom, italijanskih reči. No, ako su turcizmi srpske reči neka i ovo bude hrvatski...

Članak sam preuzela sa jednog sajta tako da svaka zbrka nije moje maslo. Dalmatinci (primorje/zagorje) ne govore standardnim hrvatskim jezikom osim u javnim medijima i zvaničnim nastupima, pa mu je dopušten iskrivljeni (komšijski) italijanski. Otuda dalmatinski dijalekt.