Vesti iz sveta astronomije...

https://t.co/xMY51nldhs

A P O D...

EVA 43 na kosmičkoj stanici

http://www.astronomija.org.rs/misije/iss/11516-eva-43-na-kosmickoj-stanici

https://t.co/awNvg8TJUJ

A P O D...

Mlad Mjesec iznad horizonta

Mlad Mjesec iznad zapadnog horizonta sa Vidulini Observatory. Dana 23.08.2017. u 20:34 (UT+2), Sony Xperia T3 plus HDR.

Marino Tumpić

Kratka istorija univerzuma - tonski zapis predavanja

http://www.astronomija.org.rs/predavanja/11525-kratka-istorija-univerzuma-tonski-zapis-predavanja

Nova vrsta gravitacionih talasa?

Spekuliše se da su istraživači uočili tanane varijacije u tkanini prostora koje su rezultat kataklizmičnog sudara dve neutronske zvezde.


Umetnička impresija sudara neutronskih zvezda Kataklizmički sudar Dana Berri, SkiVorks Digital, Inc./Harvard-Smithsonian centar za astrofiziku

Optički teleskopi – uključujući Hablov svemirski teleskop – već rade na otkrivanju izvora mogućih talasa koji se nalazi u galaksiji udaljenoj 130 miliona svetlosnih godina.

Gravitacioni talasi su markeri najnasilnijih događaja u univerzumu, nastalih u sudaru gustih objekata kao što su crne rupe ili neutronske zvezde pri čemu se oslobađa ogromna energija. Dva eksperimenta, gravitacionih opservatorija, LIGO u SAD i VIRGO u Evropi otkrili su manje promene u stazi laserskih putanja koje su nastale prenošenjem gravitacionih talasa.

Gravitacione opservatorije LIGO su do sada otkrile tri izvora gravitacionih talasa koji su nastali sudarom crnih rupa. Dve opservatorije su od novembra sa povećanom osetljivošću koordinirale prikupljanje podataka.

Tokom vikenda, astronom J. Craig Vheeler sa Univerziteta u Austinu, u Teksasu pokrenuo je spekulacije o potencijalnom novom LIGO otkriću sa mogućnošću paralelne optičke opservacije izvora talasa. To znači da bi astronomi mogli da posmatraju svetlost koju emituje izvor ovih gravitacionih talasa. Ovo ukazuje da su izvor talasa neutronske zvezde. Za razliku od crnih rupa one se mogu videti na vidljivim talasnim dužinama elektromagnetnog spektra. Istraživači LIGO-a su dugo očekivali ovu mogućnost, uspostavljajući partnerstva sa optičkim opservatorijama kako bi brzo pratili potencijalne signale pre nego što formalno objave otkriće.

Portparol LIGO-a, David Shoemaker, izbjegao je i potvrdivanje i poricanje glasina, rekavši samo: „Veoma uzbudljiva trka dva posmatrača se približava kraju do 25. avgusta.“

Spekulacija se odnosi na NGC 4993, galaksiju udaljenu oko 130 miliona svetlosnih godina u sazvežđu Hidre u kojoj par neutronskih zvijezda igra svoj zadnji ples. Svemirski teleskop Habl se već usmerio na ove dve neutronske zvezde.

Ako su LIGO i VIRGO zaista detektovali gravitacione talase koji su nastali sudarom neutronskih zvezda, onda je jasno zašto je saradnik Andi Hovell u nedelju izjavio, „Večeras je jedna od onih noći u kojoj se posmatra astronomska opservacija, bolja nego bilo koja priča koju je čovek ikada pričao. “

Izvor: New Scientist
https://www.newscientist.com/article/2144937-exclusive-we-may-have-detected-a-new-kind-of-gravitational-wave/

https://t.co/jaT3hYUp7G

A P O D...

Opaki Zmaj pojavit će se oko Mjeseca

Let oko Mjeseca SpaceX-ova Lunar Dragona već naredne godine!?



Istraživanje svemira na način kako smo nekada bili naučeni promijenila su se prije desetak godina. Ono što je bilo rezervirano za nacionalne svemirske agencije, pomalo birokratizirano planiranje, glomazne, inertne institucije i uvijek nedostatna financijska sredstva pomalo odlazi u povijest. Na scenu svemirskih istraživanja stupile su mnogobrojne male i velike privatne tvrtke.

Medijski najeksponiranija svakako je SpaceX Elona Muska. Osim što ima svoje tvornice, laboratorije, rakete, svemirske brodove (zasad u bespilotnoj, teretnoj varijanti) ima i novaca, ali još važnije ideja i planova te podršku javnosti i politike. Otvoreno se govori o još snažnijim raketama, pilotiranim i nepilotiranim varijantama svemirskog broda Dragon, planovima za putovanja od Mjeseca do Marsa..

U februaru ove godine od strane SpaceX-a službeno je obznanjeno kako je za kraj 2018. na redu vožnje pilotirana misija Dragona sa dva astronauta (koji su platili predujam za let!) od Zemlje do Mjeseca (orbita, ne i slijetanje) i natrag. Da bi se ta bezmalo fantastična misija privatnika realizirala potrebno je još nekoliko stepenica za odraditi. Biti siguran u novu, jaču raketu, ispitati svemirski brod sa posadom u Zemljinoj orbiti i tek tada otisnuti se put astronauta od prije 45 godina ka našem prirodnom satelitu.



Vremenski gledano ova je misija na „staklenim nogama“, potrebno je odraditi još puno posla prije slanja astronauta van Zemljine orbite. Ukoliko sve prođe po planu možda Lunarni Dragon i krene ka Mjesecu do kraja naredne godine. U samom SpaceX-u zasad o tome šute, no sasvim je sigurno kako će cirkumlunarna misija Dragona postati realnost u najskorijem razdoblju i to svakako do 2020. godine čak i uz eventualne veće tehničke probleme koji se u međuvremenu mogu pojaviti (čitaj; isti iziskuju vrijeme i testiranja za njihovo riješavanje). Velike i male tvrtke i organizacije otvorile su potpuno novo, pomalo nestvarno područje istraživanja svemira što je samo prije desetak godina bilo gotovo nezamislivo. Osim vizija i ideja ne treba smetnuti s uma i kako je svemir iznimno profitabilna industrijsko-znanstveno-tehnološka djelatnost. Onima koji budu izdržali u toj utrci i ostvarili svoje vizije smješi se zamamni financijski profit i crtica u udžbenicima povijesti. Istinski napredak nekog društva i zajednice moguć je samo i jedino onda kada se u sadašnjosti stvara povijest u budućnosti, što je pogled dalji u budućnost to je progres veći. Mi nažalost živimo u društvu koje će se po svemu sudeći i u toj budućnosti baviti stvarima koje pripadaju prošlosti. Palac gore za SpaceX-ova pilotiranog Zmaja kako u Mjesečevoj orbiti tako i koju godinu regolitom zaprašenim čizmama prvih privatnih astronauta na njegovoj površini, a zatim pravac Mars i dalje. Dragon je osmišljen kao tehnička multifunkcionalna potpora čovjekovih istraživanja svemira za desetljeća koja predstoje..

Autor: Marino Tumpić

Istorija Meseca pomoću kratera

http://www.astronomija.org.rs/sunev-sistem-74117/sateliti/11528-istorija-meseca-pomocu-kratera

Vesti sa Astronomske stanice Vidojevica

Fotografije: Miodrag Sekulić



Paviljon sa kupolom za veliki teleskop Milanković na Vidojevici – gradi se. Ima još dosta posla, ali obrisi nove opservatorije su vidni. Ostalo je da se stavi gornja ploča i kupola. Kako saznajmo kupola se pravi u Italiji i biće postavljena verovatno krajem godine.

Prečnik kupole biće sedam metara, a ukupna visina zgrade iznosiće 12,5 metara. Ta visina obezbeđuje da teleskop nadmaši visinu okolne šume.

https://t.co/GIyu05QIC8

A P O D...

Libracije Meseca

http://www.astronomija.org.rs/sunev-sistem-74117/sateliti/11534-libracije-meseca

https://t.co/NbKE5clVDx

A P O D...

https://t.co/MGASx4219x

A P O D...

Boje Sunčevog sistema

http://www.astronomija.org.rs/nauka/fizika/11536-boje-suncevog-sistema

Šta je vreme? - tonski zapis predavanja

Predavanje:

ŠTA JE VREME?

Predavač:

Prof. dr DEJAN STOJKOVIĆ,
State University of New York at Buffalo

Predavanje je održano u četvrtak, 23. jun 2016. u 18 sati

Tonski snimak predavanja:

(napomena: ako ne možete da čujete ton, pritisnite donji link)
zvucnikcrveni Preuzmite snimak predavanja 13 MB, MP3; PDF Prezentacija 9,48 MB, PDF
http://www.astronomija.org.rs/images/stories/Razno/Predavanja/Kolarac/2017/vreme.mp3

http://www.astronomija.org.rs/images/stories/Razno/Predavanja/Kolarac/2017/vreme.pdf

Dejan Stojković je rođen u Vranju, završio je fiziku na PMF u Beogradu (kao prvi u generaciji) a magistrirao je na Institutu za Fiziku u Zemunu. Doktorirao je na Case Western Univerzitety, Kleveland (Amerika). Uradio je dve postdoktorske studije, jednu na University of Alberta a drugu na University Of Michigan. Trenutno je redovni profesor na SUNY at Buffalo (State University of New York at Buffalo).

Bavi se kosmologijom - naukom čiji je cilj da objasni nastanak, evoluciju i budućnost svemira.

Dobitnik je više nagrada od kojih izdvajamo Astor Award koji mi je dodelio Oxford Univerzitet, i nagradu Marko Jarić koja je poznata kao srpska Nobelova nagrada za fiziku.

Atom - elementarne čestice

http://www.astronomija.org.rs/nauka/fizika/11540-atom-elementarne-cestice

Kepler otkriva promenljivost sjaja sedam sestara

http://www.astronomija.org.rs/galaksije/zvezde/11542-kepler-otkriva-promenljivost-sjaja-sedam-sestara

https://t.co/6rXAWGyjMr

A P O D...

https://t.co/MbeMwOEnXX

A P O D...

Može li se na Vidojevicu? Paaa…

http://www.astronomija.org.rs/opservatorije/11547-moze-li-se-na-vidojevicu-paaa

Odgovor g. Sekulića na članak "Može li se na Vidojevicu?"

http://www.astronomija.org.rs/opservatorije/11549-odgovor-g-sekulica-na-clanak-moze-li-se-na-vidojevicu

Vidojevica: odgovor na odgovor

http://www.astronomija.org.rs/opservatorije/11550-vidojevica-odgovor-na-odgovor

https://t.co/A0CfR7odVF

A P O D...

Opportunity se priprema za još jednu zimu na Marsu

NASAin rover Opportunity traži mjesto za prezimljavanje



Marsovska zima približava se lokalitetu Endeavour kratera. Svakim danom fotonaponski solarni paneli NASAina rovera Opportunity dobivaju sve manje svjetla, radne operacije rovera pažljivo se planiraju i traži se pogodno mjesto za preživljavanje duge, hladne zime.

Opportunity trenutačno istražuje „Perseverance Valley" na zapadnim obroncima Endeavour kratera i u potrazi je za padinom na koju će ga kontrolori misije parkirati.



Rover mora osigurati bar minimalnu osunčanost fotonaponskih panela kako bi tijekom kratkih Marsovskih zimskih dana (SOL-a) proizveo dovoljno energije kojom će grijati svoje najosjetljivije sklopove i povremeno se javiti kući. To se postiže na način da se rover parkira na padini pod kutem prema sjeveru kako bi paneli bili čim više nagnuti ka jugu – prema Suncu.

Lansiran je 07. juna 2003., a marsirao 25. januara 2004. Iako mu je predviđeni radni vijek bio najviše do kraja aprila 2004. on je nakon trinaest i pol godina rada još uvijek operativan! Ukupno je na Marsu proveo 4837 tamošnjih dana (SOL-a) pri čemu brojač prijeđenih kilometara na današnji dan pokazuje 45.020 m. Preživi li ovaj pripadnik druge generacije Marsovih rovera još jednu zimu te uspješno odveze još jednu istraživačku sezonu, naredne godine proslaviti ćemo njegovih 5000 dana na Marsu a moguće i (prvih) pedeset kilometara kotrljanja po pijesku i kamenju. Uspjeh kakav se nitko, ali ama baš nitko, nije ni u snu usudio zamisliti.




http://static.astronomija.org.rs/astronautika/mars/MER/3_dizajn.htm

Autor: Marino Tumpić