Vesti iz sveta astronomije...

https://t.co/QKzBq3Wc5z

A P O D...

https://t.co/h1dukm3EQD

A P O D...

Odgođeno lansiranje Mars InSight-a



NASA je objavila kako se lansiranje robotičke misije namijenjene istraživanju crvene planete (Mars InSight) predviđeno tijekom marta ove godine odgađa za dvije godine. Problem sa jednim od dva glavna znanstvena instrumenta (seizmometar) nije bilo moguće riješiti na vrijeme te se lansiranje 675 milijuna USD vrijedne letjelice moralo odgoditi. Zasad se kao novi datum lansiranja, radi nebeske mehanike odnosno odaljenosti Zemlja-Mars, nagoviješta maj 2018. Zadatak Mars InSighta je istražiti Marsovo tlo i unutrašnjost planete. Riječ je o nepokretnom landeru čiji se dizajn uvelike temelji na uspješnom Mars Phoenihx landeru od prije nekoliko godina.



Na posebnom čipu ugrađenom na tijelu letjelice nalazi se pohranjen digitalni zapis, svojevrsna putna karta mnogobrojnih osoba i organizacija diljem svijeta koji su sudjelovali u Mars Insight „sign me up“ kampanji. Svi ti „putnici“ morati će pričekati sljedeći lansirni prozor ka Marsu.

Dve epske fotografije Zemlje – ali koja je istinitija?

https://t.co/mSEbyiqRh7

https://t.co/WgaekJQxJe

A P O D...

Starships - poređenje veličina

45 međuzvezdanih brodova poređanih po veličini.

SPISAK BRODOVA:

TIE Fighter 6m Star Wars
Starfury 10m Babylon 5
X wing 12m Star wars
UNSC Pelican D77-TC 30m Halo
Millennium Falcon 34m Star Wars
Endurance 65m Interstellar
ISS 73m International
Discovery One 140m 2001: A Space Odyssey
SSV Normandía SR-1 155m Mass Effect
Enterprise NCC 1701 289m Star trek
Whitestar 476m Babylon5
UNSC Frigate 490m Halo
Enterprise NCC 1701-D 642m Star trek
Destroyer 900m Star Wars
Romulan Star Empire 1341m Star trek
Galactica 1445m Battlestar Galactica
Covenant Battlecruiser 1782m Halo
Collector Cruiser 1890m Mass Effect
Destiny Ascension 1900m Mass Effect
Reaper 2000m Mass Effect
Borg Cube 3000m Star Trek
Droid Control Ship 3170m Star Wars
V Mothership 3200m V Apophis 3325m StarGate
Hel 4266m EVE Online
Dictator 5100m Warhammer 40.000
Covenant Assaul Carrier 5346m Halo
Anubis 5500m StarGate
UNSC Infinity 5600m Halo
Lexx 10.000m Lexx - The Dark zone
Eternal Crusader 10.000m Warhammer 40.000
Collector Base 11.800m Mass Effect
Avatar 13.774m EVE Online
Erebus 14.764m EVE Online
Mass Relay 15.000m Mass Effect
Ragnarok 18.127m EVE Online
Executer 19.000m Star Wars
City Destroyer Invasion Mothership 24.000m Independence Day
Citadel 44.700m Mass Effect
TET 100km Oblivion
Death Star 1 160km Star Wars
High Charity 464km Halo
Death Star 2 900km Star Wars
Halo 10.000km Halo
The Ark 127,530km Halo

GMP - godina oluja

Pregled snežnih, torpskih oluja, tajfuna, uragana i poplava zabeležanih tokom 2015. u okviru misije Global Precipitation Measurement. Global Precipitation Measurement (GPM, Merenje globlanih padavina) je zajednička misija svemirskih agencija pre svega japanske (JAXA) i američke (NASA). U okviru misije, pomoću više koordiniranih veštačkih satelita, svaka dva do tri sata osmatraju se i snimaju padavine na Zemlji. Na osnovu podatka misije kreiraju se dvo- i trodimenzionalne strukture padavina.

Misija doprinosi izučavanju globalne klime, poboljšava prognozu ekstremnih meteoroloških događaja.

https://t.co/iX0zAQzx0G

A P O D...

Bliski susret Mjeseca, Venere i Saturna koji nesmijete propustiti







Fantastična prilika za pejzažnu astrofotografiju

Budu li nam vremenske prilike dozvolile, narednih jutara a posebice u četvrtak i petak (07. i 08. januara) neposredno prije svitanja nikako nemojte propustiti pogled prema jugoistočnom horizontu. Čak tri nebeska tijela naći će se veoma blizu jedno drugome. Dvadeset i šest dana „starom“ Mjesecu pridružuju se planete Venera i Saturn. Najbolje vrijeme za uživanje u nebeskoj predstavi je između 06 – 07 sati ujutro.

Četvrtak oko šest sati ujutro nebeski trojac nalaziti će se nisko nad horizontom a dvije planete biti će gotovo jedna do druge. Sjajnija Venera nalaziti će se iznad Saturna. Već u petak ujutro Mjesec će se znatno odmaknuti a planete će zamijeniti pozu; sada će se Saturn nalaziti iznad Venere. U stvarnosti Venera je od nas udaljena nepunih 180 milijuna km dok je Saturn devet puta dalje (1.6 milijardi km). Mjesec se pak nalazi „svega“ nešto manje od 400.000 km od Zemlje.

Konjukcija, prividni, bliski susret na nebu (u ovom slučaju) Mjesca i Venere te Venere i Saturna poprilično je rijetka pojava kalendara nebeske mehanike! Stoga imate li pri ruci dobru volju, neometen pogled prema horizontu te naklonjene vremenske prilike ništa vam više ne stoji na putu da uživate u markantnoj nebeskoj predstavi. Posjedujete li dalekozor ili fotoaparat svakako ih iskoristite (mada je događanje u potpunosti vidljivo golim okom) te se okušajte u pejzažnoj astrofotografiji. Većina današnjih mobitela također će dati lijepi rezultat, posebice s toga što se u rano jutro s buđenjem dana javljaju predivni koloritni prizori.

Ugledate li u tim jutarnjim satima kako nebom prolazi sjajna sporoputujuća „zvijezdica“ znajte kako je riječ o Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) koja oko Zemlje orbitira na visini od oko 400km.

https://t.co/Pkuf7lGvrL

A P O D...

Konjunkcija Mjeseca, Venere i Saturna

Jutrošnja (07.01.2016.) konjukcija triju nebeskih tijela Sunčeva sustava. Evo kako je izgledao bliski susret Mjeseca, Venere i Saturna iz Vidulini. Iako je vrijeme proteklih dana i noći bilo kišovito i oblačno, nešto prije jutrošnjeg svitanja se razvedrilo i dozvolilo pogled na ne baš čest prizor.



Fotografirano je sa Canon S2IS montiranom na stalku.
Fotografija u prilogu je kompozit dvije fotografije.
WIDE; ISO 200, F6,3, 15s (05:53 UTC)
TELE; ISO 100,F4,2s (05:58 UTC)
Pozdrav iz Istre,

Arino Tumpić

Lansiranje „Союза TMA-19M“

Još jedan „Союз“ je otišao u orbitu. 15. decembra 2015. u 11:03 UTC lansiran je „Союз ТМА-19М“ (1Ф32A47 №719) raketom „Союз-ФГ“ sa rampe broj 5 (ПУ-5 ili 17П32-5, „Гагаринский старт“, ili „Gagarinova rampa“) kazahstanskog kosmodroma „Байконур“. Posadu čine Juri Malenčenko (Роскосмос), Tim Kopra (NASA) i Tim Peake (UK/ESA). Početna orbita je bila visine 404×418 km i nagiba 51,6°. Ovaj let je poslednji sa posadom u ovoj godini, 45. koji će se spojiti sa ISS, i 128. misija ovog tipa letilice. TMA-19M je pristala uz modul „Рассвет“ ruskog segmenta ISS u 17:24 UTC (u pola 5 po našem) nakon četiri orbite, a trojica kosmonauta su postali deo Ekspedicije-46 na ISS, zajedno sa Scottom Kellyjem (NASA), Mihajlom Kornjenkom i Sergejem Volkovom (Роскосмос).



Ovo je šesta kosmička misija zapovednika misije, Ukrajinca i pukovnika avijacije Ruske Federacije, Jurija Ivanoviča Malenčenka (53), jednog od najiskusnijih kosmonauta danas u svetu, nakon letova u misijama „Sojuz TM-19“, „STS-106“, „Sojuz TMA-2“, „Sojuz TMA-11“ i „Sojuz TMA-05M“. Nakon četiri dugačka prethodna leta – tri na ISS i jedan na „Mir“ – Juri je nakupio 641 dan u kosmosu i čak pet boravaka napolju. Na kraju ove misije imaće preko 800 dana provedenih u orbiti. U isto vreme, inženjer leta i pukovnik Timothy Kopra (52) je veteran sa dve kosmičke misije („STS-127“ i „STS-128“) i jednom EVA, a ovo će biti njegov drugi po dužini let na ISS (pošto je njegov prvi let trajao 58 dana).

Za ESA-inog astronauta Tima Peaka (43) ovo je prva orbitna misija. Ovaj bivši pilot vojnog helikoptera „Apache“ – kao i Kopra – biće tek drugi britanski astronaut, nakon Helen Sharman, koja je još 1991. godine letela na stanici „Mir“. I drugi Britanci su leteli u kosmos, ali su ili imali dvojno državljanstvo ili su predstavljali druge zemlje (kao npr. astrofizičar Michael M. Foale). Iako Helen Sharman nije bila profesionalni astronaut, mnogi stavljaju pod znak pitanja izjave mnogih medija da je Peakeova misija prvi zvanični let jednog Britanca u kosmos. Peak leti na ISS kao astronaut ESA.



Preuzmite e-knjigu u PDF formatu
(36 strana, 12,4 MB)
http://astronomija.co.rs/images/stories/Astronautika/2016/lansiranje/SoyuzTMA19M.pdf

https://t.co/JcggaFKoQl

A P O D...

Kosmonautski kalendar za 2016.

Šta nas čeka u kosmosu 2016. godine? Izgleda mnogo toga, jer ova godina započinje obećanjima koja će nas iznenaditi u oblasti kosmosa na više načina. Za početak, naredni meseci će biti vrlo značajni za ljubitelje istraživanja solarnog sistema. Nasina sonda “Juno” će konačno stići do Jupitera i posle skoro 6 godina putovanja 4. jula ući u orbitu oko njega. “Juno” neće slati spektakularne slike džina, ali misija zbog toga neće biti ništa manje spektakularna, jer je njen cilj da saznamo više o unutrašnjosti najveće planete u sistemu.



U martu ćemo pratiti lansiranje rusko-evropske misije „ExoMars 2016“, sa sondom TGO („Trace Gas Orbiter“) i sletnom kapsulom „Schiaparelli“ (EDM). TGO će studirati atmosferu Marsa i pozabaviti se misterijom Marsovog metana. Nepotrebno je primetiti da strepimo da li će raketa „Протон“ uspeti da postavi оvu misiju u pravu orbitu, jer je ovaj tip nosača nekoliko puta omanuo poslednjih godina. Sonda će ući u Marsovu orbitu 19. oktobra, a istog dana je planirano i sletanje kapsule „Schiaparelli“ na površinu planete. Biće to prvi pokušaj Evropske agencije (ESA) da sleti na Mars („Beagle 2“ se ne računa) a, imajući u vidu da je i Rusija uključena u ovaj projekat, mogao bi to da bude i prvi takav uspeh i za Ruse. Bez napuštanja Evrope, u septembru će ESA konačno prekinuti misiju „Rosetta“ na kometu 67P, ali prethodno pokušavši da meko sleti na njenu površinu.

2016. će biti velika godina za Kinu. Pored toga što će ostvariti rekordni broj lansiranja – verovatno 27! – postaviće u orbitu malu orbitnu stanicu „Tiangong 2“ i sprovešće misiju sa posadom „Shenzhou 11“ (u maju). Takođe će prvi put biti lansiran i teretni brod „Tianzhou 1“, koji će služiti za snabdevanje i dopunu gorivom velike kineske kosmičke stanice teške 60 tona. Usput, ove godine će prvi put biti lansiranje rakete „Dugi Marš CZ-7“ i „CZ-5“, obe iz novog kosmičkog centra u Wenchang. Sa „CZ-5“ Kina će se izjednačiti sa Amerikom, Evropom i Rusijom po pitanju količine tereta koji će moći da iznesu na nisku orbitu. U 2016. Kina će u orbitu postaviti najmanje dva naučna satelita, uključujući i rendgenski teleskop.



Preuzmite e-knjigu u PDF formatu
(36 strana, 20,9 MB)
http://astronomija.co.rs/images/stories/Astronautika/2016/kalanear/KALENDAR%20ZA%202016.pdf

Nova generacija polaznika Petnice

Istraživačka stanica Petnica završila je proces izbora novih polaznika za obrazovne programe u 2016. godini. Preko hiljadu srednjoškolaca iz cele naše zemlje, ali i regiona, na seminare u Petnici kreću uskoro.



Na konkursu za učešće na obrazovnim programima u 2016. godini Istraživačkoj stanici Petnica se prijavilo oko dve hiljade zainteresovanih srednjoškolaca iz svih krajeva naše zemlje, ali i Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.

„Tim koji je pregledao sve pristigle prijave činilo je 70 saradnika IS Petnica. Svi oni su ili postdiplomci ili već rade kao naučnici, ali imaju i veliko pedagoško iskustvo u Petnici. Svaku prijavu je pogledalo bar 5 ljudi. Na osnovu zbirnih ocena odlučeno je koji kandidati će biti pozvani na programe u ovoj godini.“ – kaže Nikola Božić, rukovodilac u IS Petnica.

Programi u Petnici traju cele godine i odvijaju se u sezonskim ciklusima. Svaki polaznik na nekom od 17 disciplina prirodnih, društvenih i tehničkih nauka, u ovoj našoj prestižnoj obrazovnoj instituciji može godišnje provesti i po mesec dana. Tokom boravka u Petnici oni na raspolaganju imaju najmoderinije laboratorije, naučnu operemu, računare, biblioteku, resursni centar... Pod nadzorom svojih mentora sa poznatih domaćih i stranih naučnih instituta i fakuleta ovi talentovani srednjoškolci realizuju svoje male naučne projekte.

„U poslednjih nekoliko godina, zbog uslova za rad i učenje, broj zainteresovanih za programe u Istraživačkoj stanici stalno raste. U 2016. godini očekujemo i rekordan broj programa za studente, kao i nekoliko stručnih konferencija.“ – zaključuje gospodin Božić.

Istraživačka stanica Petnica je samostalna i nezavisna instirucija koja se bavi razvojem naučne kulture, naučne pismenosti, obrazovanja i kulture. Njene aktivnosti su najvećim delom usmerene na mlade – na učenike i studente, kao i na obuku nastavnika u novim tehnikama, metodama i sadržajima u oblasti nauke i tehnologije. Programi Petnice obuhvataju širok spektar oblasti i disciplina u okviru prirodnih, društvenih i tehničkih nauka.

https://t.co/5g7I43pb6r

A P O D...

ExoMars 2016 stigao u Baikonur

Lansirni prozor za europsko-rusku letjelicu ExoMars 2016 tijekom marta prema svemu sudeći biti će iskorišten. Nakon mnogobrojnih organizacijskih, financijskih i tehničkih problema letjelica je (napokon) stigla na kozmodrom Baikonur gdje slijedi implementacija komponenti misije u cjelinu, završna testiranja, punjenje gorivom te integracija sa raketom Proton. Nekoliko specijalnih kontejnera u kojima su smještene komponente ExoMarsa 2016 transportirani su posebnim letovima An-124 iz Italije u Rusiju, odnosno Ruski kozmodrom u Kazahstanu. Četiri je puta (18.,20.,22. i 23. decembra) An-124 polijetao sa Turin-Casselle aerodroma kako bi prevezao sve komponente do odredišta.





ExoMars 2016 sastoji se od dvije letjelice, orbitera i landera. Trace Gas Orbiter (TGO) orbitirati će najmanje pet godina oko Marsa te istraživati atmosferu i tlo a lander Schiaparelli spustiti će se na površinu s prvenstvenim ciljem da kao demonstrator tehnologija ispita tehnologije koje će se koristiti u idućoj misiji (ExoMars 2018) kada na površinu Marsa treba dopremiti lander-rover znanstveno-istraživačku aparaturu.

Nakon lansiranja, TGO i Schiaparelli mjesecima će zajedno putovati međuplanetarnim prostorom. Tri dana prije ulaska TGO u Marsovu orbitu Schiaparelli će biti odvojen te u samostalnom letu ući u Marsovu atmosferu, „tvrdo“ sletjeti na površinu i odraditi nekoliko sati (možda i više) znanstvenih istraživanja. Zanimljivo kako će Schiaparelli tijekom cijelog leta slati telemetrijske podatke kako bi tehničari i inženjeri misije imali potpuni „real-time“ uvid u događanja prilikom, zahtjevne, operacije slijetanja. Ukoliko bi nešto pošlo po zlu a telemetrija bila odaslana tek nakon slijetanja, važni podaci nikada ne bi stigli do kontrole misije. Ovo je važno radi planiranja ExoMarsa 2018.

Schiaparelli nije opremljen fotonaponskim panelima (nikada, ali baš nikada neću razumjeti logiku inženjera da se lander ne opremi panelima koji bi mu omogućili bar nekoliko tjedana rada, op.a.) te će na površini raditi samo nekoliko sati dok ne iscrpi energiju iz akumulatora. No čak i tehnički mrtav lander koristiti će se mjesecima ili čak godinama i to kao reflektor za lasersko „pingiranje“ od strane TGO iz orbite.

Radovi na ExoMarsu 2016 sada se odvijaju u specijalnom šatoru na Baikonuru. Na popisu obveznih stvari nalazi se i potpuna dekontaminacija letjelice kako ne bi došlo do kontaminiranja Zemaljskim životom Marsova tla prilikom amarsiranja Schiaparellija odnosno (eventualnoh) pada TGO na njegovo tlo zbog tehničkih problema.

TGO i Schiaparelli spojiti će se u cjelinu 12. februara, njihov „brak“ trajati će do 16. oktobra kada se u blizini Marsa rastaju. Od 21. do 24. februara pune se rezervoari TGO. Posljednja dva tjedna prije lansiranja koje je zakazano za 14. marta rezervirano je za radove postavljanja letjelice u kargo prostor rakete Proton, njezin transport do lansirne rampe, punjenje gorivom i lansiranje u 10:30 po našem vremenu. Nadajmo se kako će prva europsko-ruska misija ka Marsu biti uspješna.

Nikola Tesla, kraj vječnosti i početak beskonačnosti



Malo je tko ratnog 07. januara 1943. godine razmišljao da se u sobi hotela „Astoria“ (New York) odvija drama između života i smrti jednog od najvećih umova čovječanstva. Nikola Tesla toga je dana, prije sedamdeset i tri godine, posljednji puta udahnuo ovozemaljski zrak. Tijelo genijalca koji nikada nije (formalnom) akademskom diplomom ogrnuo svoje ime započelo je svoj put prema zvjezdanoj prašini. Njegovo djelo ni danas nije u cijelosti shvaćeno, njegova istraživanja i stotine patenata dio su naše svakodnevnice. Neke od njegovih zamisli tek će naredne generacije biti u stanju ostvariti.

Svijetom je u vrijeme Tesline smrti bjesnio najstrašniji rat u povijesti. Njegova je domovina bila raskomadana. Homo sapiens se nije potrudio ni ugrijati sobicu u „Astoriji“ za koščatog starca kojem su na stolu ostali nedovršeni nacrti bezžičnog prijenosa energije.

Tko je bio Nikola Tesla? Čovjek sa vizijom! Vizionari još za života shvate kako ih njihovi suvremenici ne mogu razumjeti, za najveće među njima ponekada su potrebna desetljeća ili čak stoljeća da im se barem dostojno zahvalimo na njihovom predanom i nesebičnom radu kako bi naše življenje bilo kvalitetnije.



Tesla je danas besmrtan. Njegova domovina, ili ako baš hoćete domovine, i danas su rascjepkane. Svijet ni danas nije idilično mjesto. Tesline zamisli umnogome se koriste na dobrobit čovječanstva ali i za ratne pohode. Tesla je prije svega Zemljanin, niti je hrvat, niti srbin, niti mađar niti austrijanac, niti amerikanac.. iako ga svi svojataju kada im se to čini potrebitim za (počesto) sebične potrebe. Žalosno je kako na prostorima sa kojih je potekao i danas vladaju podjele tko koristi a tko ne koristi latinicu odnosno ćirilicu...

Tesla danas nema previše klasičnih spomenika, ipak, svaki puta kada ugledate strujni vod i sve što nam on donosi, sjetite se kako je za to zaslužan upravo Tesla. Njegovo ime nosi i jedan asteroid; 2244 TESLA.

Uostalom, pokušajte zamisliti svijet bez električne energije, bez radija, bez televizije, bez interneta, bez radara koji budno paze na avione iznad naših glava, bez rendgenskih aparata u medicini, bez daljinskih upravljača, bez raketa i robotskih sondi koje istražuju planete, asteroide, komete u Sunčevom sustavu i dalje...Jeste li zamislili? Niste! Upravo tako, današnja civilizacija nezamisliva je bez njega.



Njegove su ideje gotovo redovno podkradali tko i kako god je stigao. Još uvijek u udžbenicima stoji kako je Marconi izumio radio a a Röntgen X-zrake.. Sudovi su tek nedavno donijeli pravorijek i izume pripisali pravom izumitelju; Nikoli Tesli. Čak su i Nobelove nagrade dobivali ljudi koji su se okoristili njegovim radom, iako je malo tko zaslužio Nobela kao Tesla.

Rođen je u Smiljanu, nedaleko Gospića. Točan datum njegova rođenja nije poznat, iako je službeno naveden 10. srpnja 1856. Izgleda da je Tesla zapravo rođen oko ponoći 9/10 srpnja. Otac Milutin bio je pravoslavni svećenik a majka Ðuka domaćica, oboje širokih i otvorenih pogleda na svijet. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Gimnaziju je završio u Karlovcu (1870-1873), a (nezavršeni) studij elektrotehnike pohađao u Grazu a potom i u Pragu (1880). Nakon toga kratko radi u Budimpešti (1882) i Parizu (1883), no Europa je bila premala za njega. Godine 1884. odlazi u SAD i ubrzo se zapošljava u kompaniji T.A. Edisona. Dva velika uma nisu mogla dugo koračati istim hodnicima zajedno.
Tesla ubrzo napušta Edisona i 1887. osniva svoju vlastitu kompaniju. Upoznaje kolegu i prijatelja G. Westinghousea, čovjeka koji mu je pružio ruku u trenucima kada je i sam bio na izmaku novaca i živaca. Tesla će mu se kasnije odužiti cijepanjem Ugovora koji mu je mogao donijeti basnoslovnu zaradu. Naime u legendarnom ugovoru pisalo je kako će Westinghouse na svaki proizvedeni kilowat/sat električne energije izmjenične struje Tesli plaćati postotak. Tesla se toga odrekao i sebe zauvijek osudio na besparicu.

Nešto kasnije, 1893. svijet dobiva prvu hidrocentralu izmjenične struje izgrađenu na Niagari. Bila je to Teslina pobjeda nad Edisonovom istosmjernom strujom, što mu ovaj nikada nije oprostio, te je u svakoj prilici lobirao protiv Tesle, neznanca bez političkih veza iz daleke Europe.

Početkom XIX stoljeća amerika je gladna energije, otkriće i primjena Teslinih elektromotora pretvara SAD u najrazvijeniju zemlju svijeta. U to vrijeme nastaje glasoviti laboratorij u Colorado Springsu i tu eksperimentira sa visokonaponskim i visokofrekventnim strujama napona od preko 10 milijuna volti i učestalosti od preko 200kHz! Njegove munje ni danas nismo uspjeli replicirati. Fotografije na kojima je prikazan u kavezu kojeg okružiju mnogobrojne munje i danas su zapanjujuće.

Nije se ženio niti imao potomstva, s rijetkima je prijeteljevao. Smatrao je kako um mora biti slobodan od društva i ženskog „uznemiravanja“. Poznata je i jedna od njegovih (pomalo) šovinističkih izreka; „Nikad ne vjeruj sjaju u očima žene, to je vjerojatno svjetlost koja prolazi kroz njezinu šuplju glavu“.
Budno je motren i praćen od raznih tajnih službi, kako ga nisu mogli privoljeti da radi za neke od njih, nisu mu dopuštale niti nužnu financijsku potporu za provođenje projekata i orujža budućnosti. Sumnja se da je nekoliko požara i krađa u Teslinim laboratorijima djelo upravo američkih tajnih službi koje nisu mogle dopustiti da „gadgeti iz budućnosti“ padnu u ruke njihovim suparnicima. Poveći dio njegove pisane ostavštine još uvijek nije dostupan javnosti!

Tesla je 1926 stekao počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu, a 1956. uz Titovo lobiranje i zalaganje SI jedinica za mjerenje magnetskog toka nazvana je po njemu – Tesla.

Što reći kao sukus života i rada Nikole Tesle? Najbolje ga opisuje rečenica koju je sam izjavio; "Sadašnjost je Vaša; ja radim za budućnost i ona pripada meni", Nikola Tesla.

https://t.co/jPtQZDRvOs

A P O D...

Tim iza Vojadžerove kosmičke odiseje

Davne 1977. godine sonde “Voyager 1” i “Voyager 2” su krenuli na put bez povratka, istražujući prvih nekoliko godina solarni sistem a potom decenijama međuzvezdane granice. Novinar Jonathan Margolis je posetio tim koji danas brine o sondama, koje su trenutno udaljene preko 134 odn. 110 AJ od kuće.




Svi kažu da prva ljubav zaborava nema! Ja sam ti pravi primer. Otprilike kada sam upisivao fakultet čuo sam da NASA planira duplu misiju ka dubinama solarnog sistema! Zamisli samo: dve sonde od po 800 kg odleteće do najudaljenijih planeta našeg sistema, ispitati ih, izmeriti, snimiti, i sve to iz godine u godinu slati kući. A da stvar bude bolja, pričalo se da će, ako prežive asteroidni pojas (to je tada bilo veliko pitanje!) i ubitačna zračenja Jupitera i Saturna, krenuti i ka međuzvezdanim prostranstvima! Bio sam toliko zadivljen da sam čim sam otišao u Ameriku otišao i kupio knjigu o misiji koju su napisali inženjeri koji su učestvovali u planiranju, konstruisanju i gradnji „Vojadžera“. Prosto sam gutao podatke, pokušavajući da shvatim pojedinosti sa kojima sam se tada prvi put susretao. Kako rade spektrometri? Šta će jednom robotu takva sprava? Zašto se svi sekiraju oko merenja fluksa solarnog vetra? Otkud na kosmičkim sondama magnetofoni? Kako li izgleda procesor računara koji mora da rukovodi sinfronizacijom 10 naučnih instrumenata, da održava sebe i ostale podsisteme u životu (pa čak ih i popravi ako treba!), a da u isto vreme može tako da precizno da orijentiše sondu da je ona u stanju da pošalje slab signal ka antenama na Zemlji udaljenim milijardama kilometara! Kako radi nuklearna baterija na sondi? Toliko sam se iscrpno obaveštavao o toku misije dva „Vojadžera“ da je bilo potpuno logično da kasnije čitavo jedno poglevlje u našoj enciklopediji o velikim otkrićima i pronalascima koji su promenili istoriju čovečanstva posvetim baš ovim aparatima.

Onda je došao 2. oktobar 1989, kada je objavljeno da je „Vojadžer 2“ završio svoje istraživanje Neptuna i da će biti izbačen iz ravni našeg sistema i započeti međuzvezdanu fazu misije („Vojadžer 1“ je to uradio 8 godina ranije). Od tada svake godine objavim makar po jedan tekst na našem sajtu u kome napišem šta ima novo. Prošlu godinu sam završio napisavši još jedan tekst o ovim čudima ljudske domišljatosti i sposobnosti, obavestivši čitaoce da se do proleća očekuje da će i „Vojadžer 2“ ući u međuzvezdani prostor i tamo proslaviti 39 rođendan.



Preuzmite e-knjigu u PDF formatu
(15 strana, 3,9 MB) http://astronomija.co.rs/images/stories/Astronautika/2016/voyager/Voyager%20i%20ljudi%20iza%20njega.pdf

Ko spašava nauku u Srbiji i gde su ostali?



Divno je to što o nauci u Srbiji ima ko da brine, a to su, kako vidim, sve neki mladi ljudi, pametni i obrazovani, oni kojima se svaka zemlja ponosi ako ih ima, a mnoge se trude da ih imaju što više. Međutim, mene u ovoj borbi za nauku više interesuje gde su stariji? I gde su institucije? Zar ne bi bilo logično da u zaštitu nauke svoj glas podignu, pre svega, Srpska akademija nauke i umetnosti, univerziteti, naučni instituti, Centar za promociju nauke, Ministarstvo nauke… dobro, ovo zadnje nemamo, a i ono pre toga je problematično, no svejedno, zaista me čudi što se pomenuti ne oglašavaju. Možda SANU smatra da ovi mladi greše? Ne vidim ni jednog uvaženog akademika, profesora, ni jednog uglednog našeg naučnika sa međunarodnom reputacijom, da se oglasio jasnim stavom i jasnim zahtevom na tu temu. Ako grešim, drago mi je.

SPASIMO NAUKU
https://www.facebook.com/SpasimoNauku

Cilj nam je OPSTANAK NAUKE U SRBIJI. Ako se dosadašnji trend nastavi, nauka se gasi. Borimo se da do toga ne dođe i organizujemo protest - SPASIMO NAUKU!

Međutim ne verujem da grešim i stalno me muči pitanje zašto ti čiji glas se najdalje čuje i koji bi trebalo da se najviše zalažu za bolje stanje u domaćoj nauci, koji bi trebalo da su lideri, predvodnici pokreta za nauku, dakle, zašto ti ćute? Ti koji imaju najviše iskustva i najšire poglede, ti najmudriji, koji imaju najveći uticaj i najveći ugled… Zašto oni ne povedu borbu za nauku? Zašto? Možda je njima dobro? Ili se plaše da će im biti još gore? Ili ih se iz nekog razloga sva ta priča oko nauke ne dotiče? Samo onda, zašto ih se ne dotiče?

Neki od njih izgleda i nemaju šta da kažu jer ni sami ne shvataju šta se dešava. Neki opet ćute zato što nemaju kome da pričaju i koga da povedu u protestu za nauku? Mogu da povedu samo te koji su sada na mrežama najaktivniji, ali njih je malo, a njihova snaga slaba. Niko ih izvan njihovog kruga i ne čuje. Kada je ukinuto ministarstvo za nauku demonstrirali su i za to dobili koji minut na televiziji, posle važnih vesti i pre vremenske prognoze i – ništa. To je sve. Možda ih ima hiljadu ili pet, ali šta je sa ostalih nekoliko miliona naših birača?

Uprkos lepom mišljenju o sebi, naš narod nema osećaj za nauku i školu i kada nema para (a njih nikad nema) nama je najlogičnije da se zakine na nauci i kulturi uopšte. I možda zato vlade to tako lako i rade. Nauku i kulturu uopšte, malo ko ceni.

Celo društvo daje velike pare za fudbal, za naš fudbal u kome smo na mapi sveta nevidljivi i od koga imamo samo velike štete. Ali fudbal vole stotine hiljada ljudi i bila bi velika galama, vika i urlanja, pa i gore od toga, ako bi se neko usudio da promeni i uskrati nešto u tom našem neslavnom sportu. Mnogo je lakše zakinuti na nauci.

Sem toga… imamo li mi uopšte velikih intelektualaca? Onakvih kakav je nekad bio Miloš Đurić, na primer? Pa, verovatno imamo nekoliko, samo ih ne čujemo, jer govore tiho, razumno i razložno. Čujemo samo one koji nemaju šta da kažu, a ti su jako glasni i uvereni da su intelektualci.

I tako, izgleda da nam na kraju ipak ostaju samo ovi mladi koji i ne shvataju koliko je njihova borba za nauku beznadežna. I koji će baš zato možda u toj borbi i uspeti. Ja na njih jedino i računam.

https://t.co/NvmdSBg3xd

A P O D...

VISTIN infracrveni pogled na maglinu Orion

M 42



Ovaj širokougaoni pogled na maglinu Orion (Messier 42), koja se nalazi na udaljenosti od 1.350 svetlosnih godina od Zemlje, napravljen je sa VISTA Infracrvenim teleskopom za pretraživanje, na ESO Parnal opservatoriji u Čileu. Ogromno vidno polje novog teleskopa dopusta fotografisanje celokupne magline zajedno sa njenom okolinom na samo jednom snimku. Posmatranja u infracrvenom svetlu omogućavaju prodiranje u oblasti magline, koje su inače pokrivene oblacima prašine i omogućavaju pogled na aktivne, mlade zvezde koje su unutra sakrivene. Slika je prikaz sa lažnim bojama i sastoji se od pojedinačnih fotografija koje su napravljene sa Z-, J- i Ks-filterima u bliskom infracrvenom svetlu. Vreme ekspozicije je iznosilo za svaku sliku po deset minuta. Ovaj pogled pokriva nebesku oblast od oko 1,0° x 1,5°.

Kontakt: liliana.gracanin@gmail.com
Autorska prava: ESO

NASA | Faze Meseca 2016. - 4K





Faze Meseca i libracije tokom 2016. godina onako kako se vide sa severne polvine Zemljine kugle. Svaki frejm predstavlja jedan sat.

https://t.co/PW2uxo0D4Q

A P O D...