Baletske predstave

One godine kada sam pocela da igram u Krsmancu, umro je Branko Markovic.
Bila je komemoracija u sali. Videla sam mnoga poznata lica nasih scena, ali, iskreno, i danas malo sta znam o njemu osim da je bio prvak baleta i da je postavio mnoge koreografije za beogradska folklorna drustva.
Ako imate nesto o njemu...

hvala

Konstantin Kostjukov

ilijem Šekspir (1564-1616) je bio jedan od najboljih dramatičara i pjesnika Elizabetanske Engleske, i smatra se jednim od najtalentiranijih pisaca svih vremena. Napisao je 36 drama, 154 soneta i 2 narativne pjesme. Od toga su najpoznatija dela: Kralj Lir, Otelo, Hamlet, Romeo i Julija, Makbet.

Karakterizacije likova:

Romeo- mladi sin Montekijev, smmrtno zaljubljen u Juliju, hrabar, pošten i spretan
Julija- kći Kapuleta, strasno voli Romea, mlada, pametna, odana
Monteki i Kapulet- starješine daju zavađenih kuća, vrlo tvrdoglavi i “slijepi”
Paris- mladi grof i knežev rođak, koji želi oženiti Juliju
Tibaldo- ratoborni nećak gospođe Kapulet, stalno traži priliku da započme tuču
Monah Lavrentije- franjevac koji pomaže Romeu i Juliji da se venčaju
Dojkinja- Julijina dojkinja, koja ju savetuje i pomažu u svemu

Osnovne crte fabule:

Romeo se na jednoj zabavi upozna s Julijom, te se njih dvoje zaljube. Svoju ljubav ne smiju otvoreno pokazati, jer su pripadnici smrtno zavađenih porodica. Zato Romeo dalazi u Julijin vrt kriomice i predlaže joj da se potajice venčaju. Julija pristaje, pa Romeo odlazi kod monaha Lavrentija i dogovara tajno venčanje. Lavrentije ih venča, ali istog dana Tibaldo napadne Romeovog prijatelja Merkucija i dok ih Romeo pokušava razdvojiti Tibaldo probode Merkucija. Tibalodo izazove i Romea, te ga Romeo probode. Budući da je knez zabranio borbu između obitelji, pod prijetnjom smrtne kazne, Romeo bježi kod Lavrentija da ga ne bi uhvatili. Knez ga ipak ne osuđuje na smrt nego na prognanstvo. Prije nego što ode iz grada Romeo proved noć s Julijom i iako mu teško pada odvajanje od Julije on ipak ode u Mantovu.

Nakon što Romeo odo, Julija sazna da se mora udati za grofa Parisa ili će je se otac odreći. Ona odlazi kod Lavrenitija, a on joj daje uspavljujuće sredstvo, od kojeg će izgledati mrtva. Lavrentije pošalje i pismo Romeu da dođe po Juliju u obiteljsku grobnicu. Julija popije otrov i svi misle da je mrtva. Ali Romeo ne dobija pismo od Lavrentija i ne zna za prijevaru. U međuvremenu Baltazar, Montekijev sluga, dolazi kod Romea sa viješću da je Julija mrtva. Romeo na to ode kod apotekara i kupi pravi otrov i odlazi u Veronu u grobnicu Kapuleta. U to vreme Lavrentije doznaje da Romeo nije primio pismo, pa uzima željeznu šipku i odlazi na groblje izvući Juliju koja bi se uskoro trebala probuditi. Ali Romeo stiže prije i o dvoboju ubije grofa Parisa koji je došao položiti cvijeće na Julijin grob. Romeo ulazi u grobnicu i misleći da je Julija mrtva ispija otrov i umire. Tada dolazi i Lavrentije, a Julija se budi. U međuvremenu je Parisov paž pozvao stražu i Lavrentije želi odvesti Juliju na sigurno. Ali Julija ne želi poći, a kako se straža sve više približava Lavrentije bježi ostavljajući Juliju samu. Julija videvši Romea mrtvog uzme njegov nož i sama sebe probode. Uto ulazi straža i videvši što se desilo pretraži groblje. Nađu Lavrentija koji im sve ispripovedi, a Kapulet i Monteki shvate kakvu su glupost učinili i pomire se.

Mesto i vreme u dijelu:

Radnja se odvija u Veroni i Mantovi nešto prije Shakespearovog vremena, tj. oko 14. 15.st

Tema dela je nesuđena ljubav Romea i Julije.

Ideja dela je dokaz da ljubav uvijek nalazi put, a da se tvrdoglavost ne isplati.

Sjajni Barišnjikov!

Ne, ne, ni jedna kao Pliseckaja. Njoj je i smrt "lepa".

Vidra ::One godine kada sam pocela da igram u Krsmancu, umro je Branko Markovic.
Bila je komemoracija u sali. Videla sam mnoga poznata lica nasih scena, ali, iskreno, i danas malo sta znam o njemu osim da je bio prvak baleta i da je postavio mnoge koreografije za beogradska folklorna  drustva.
Ako imate nesto o njemu... hvala

Otkrivena spomen-ploča Branku Markoviću



Spomen-ploča Branku Markoviću (1917-1993) otkrivena je danas u Ulici Kraljevića Marka 12/I, na zgradi u kojoj je istaknuti baletski umetnik i koreograf živeo više od 30 godina.



Okupljenim Markovićevim prijateljima i saradnicima obratila se predsednica Udruženja baletskih umetnika Srbije (UBUS) Jelena Kajgo i predsednica Komisije za spomen obeležja UBUS-a Dubravka Maletić, koja je Markovića nazvala "našim junakom".

O saradnji sa priznatim koreografom i dometima njegovog rada vrlo emotivno je govorio Milan Bosiljčić Beli, dok se Markovićev sin, Vojin, zahvalio UBUS-u na ovoj akciji, kao i akademskom vajaru Risti Mihiću, koji je izradio spomen-ploču. Kajgo je pročitala tekst kritičarke i istoričarke baleta Milice Zajcev u kome ona ističe da je Marković bio igrač izrazito karakternih osobina, da se odlikovao prefinjenom i gordom elegancijom, otmenošću u stavu i pokretima i upečatljivim glumačkim izrazom.

Zajcev podseća da je Markovićevo remek delo bila uloga Tibalda u "Romeu i Juliji", za koju je 1950. dobio najvišu republičku nagradu - Sedmojulsku nagradu. "Mnogo istaknutih inostranih i naših umetnika interpretiralo je Tibaldovu smrt na beogradskoj baletskoj pozornici, ali ona uništavajuća snaga, koja je proizilazila iz svakog oštrog i grčevitog pokreta Branka Markovića kao robusnog, umirućeg veronskog plemića, nikad nije prevaziđena. Po dramskom intenzitetu i umetničkoj sadržajnosti njegov Tibald je zauvek jedan od istinskih vrhunaca u našoj baletskoj umetnosti", ocenila je Zajcev.

Ona je skrenula pažnju i da se Marković uspešno bavio pionirskim poslom - stvaranjem jugoslovenskog umetničkog folklora. "Istančan osećaj za lepotu naših narodnih melodija i ritmova, ali i upornost i nesumnjivi talenat, učinili su ga jednim od najpoznatijih koreografa jugoslovenske folklorne scene", naglasila je Zajcev.

Pred kraj života počeo je da radi na novoj folklornoj sviti koja počinje pesmom "Kad umrem, kad zaginem, pesmu da mi pevate, oro da mi igrate...". "Bilo je to neslućeno zaveštanje Branka Markovića, otmenog junaka karakternog baleta i smelog koreografa, istraživača našeg igračkog folklora, čija se ostvarenja čuvaju od zaborava, jer mladi folklorci nastavljaju da idu njegovim umetničkim putem", zaključila je Zajcev.

Izvor

Malao ko zna da je na fotografiji koja je obišla svet, u predstavi "Labudovo jezero" (Swan Lake) primabalerina Svetlana Zakharova.





Biografija/Svetlana u pokretu

ORIGINAL - Polina Semionova (HD - Ballet - H. Grönemeyer - instrumental)


Biography