OPREZ: Otrovi koje unosimo u nas organizam

Kada se uzmu u obzir rezultati koje zdrava prehrana donosi našem organizmu sav uloženi trud postaje zanemariv. Stoga, ako već nemate dovoljno vremena i mogućnosti za kuhanje zdrave hrane barem eliminirajte onu koja vam najviše škodi.

Brzi tempo kojim živimo nameće nam i način na koji ćemo se hraniti pa je tako danas teško zamisliti život bez industrijski prerađene hrane. Rijetki su oni koji jedu samo svježe namirnice i obroke pripremljene u vlastitim kuhinjama, a da bi se doista zdravo i kvalitetno hranili potrebno je izdvojiti mnogo vremena te uložiti puno truda. No, kada se uzmu u obzir rezultati koje zdrava prehrana donosi našem organizmu sav uloženi trud postaje zanemariv. Stoga, ako već nemate dovoljno vremena i mogućnosti za kuhanje zdrave hrane barem eliminirajte onu koja vam najviše škodi.

Pileći kroketi i pržena hrana

Sve i da je riječ o pravom mesu ono se priprema s puno ulja i konzervansa. U većini slučajeva u kroketima raznih vrsta, onima koje se spremaju u trenu bez obzira na to da li su pileći, riblji ili neki treći valja imati na umu da u njima nema puno čistog mesa.

Kokice iz mikrovalne

Mnogima su omiljena grickalica, a kokice mogu biti i zdrave, ali samo ako pripremate kokice iz lonca. No, s druge pak strane, kada je riječ o kokicama koje se pripremaju u mikrovalnoj problem je u vrećici. Ambalaža je prepuna perfluorooktanoične kiseline, a ona se povezuje s neplodnošću. Kiselina prelazi na kokice, a potom, naravno, i u vas. Najgore je to što se kemikalije nakupljaju i ostaju u tijelu godinama, a uzrokuju i rak jetre, testisa i gušterače dokazano je to na primjeru labaratorijskih životinja, a znanstvenici strahuju da bi se slični rezultati mogli pojaviti i kod ljudi.

Margarin

Nutricionistkinja Jennifer K. Nelson iz Klinike Mayo tvrdi da transmasne kiseline iz očsvrnute biljne masti koja je prerađena industrijski poput mnogima omiljenog namaza margarina povećavaju rizik od srčanih bolesti, a povesuju i razinu kolesterola te snižavaju razinu dobrog kolesterola. Uz to povisuju rizik od moždanog udara i dijabetesa tip 2.

Konzervirana rajčica

Ponovno problem nastaje u ambalaži kao i u slučaju s kokicama. Profesor dr. Frederick vom Saal sa Sveučilišta Missouri utvrdio je da konzerve posjeduju bisphenol-A, odnosno BPA koji je povezan s dijabetesom, pretilosti i srčanim belestima. Dr. Saal rekao je da jednom litrom ove rajčice u organizam možete unijeti 50 mikrograma BPA, a ta količina utjecati će na ljude, osobito na mlade. Stoga radije kupujte rajčice u staklenkama, ako već morate.

Umaci za salatu

U nedostatku vremena, ali i u restoranima brze prehrane mnogi često posežu za umacima kojima začinjavaju salate, ali to nikako nije dobro jer gotovi umaci sadrže puno šećera i konzervansa, a oni koji na sebi imaju oznaku da posjeduju manje masti imaju i više štetnih tvari. Primjerice, visokofrutozni kukuruzni sirup dokazano deblja brže nego obični šećer. No, uopće ne postoji razlog za kupnju ovakvih umaka jer spremaju se i u vlastitim domovima u trenu.

Energetske pločice

Mislite da jedete zdravo ako posežete za energetskim pločicama? U gadnoj ste zabludi jer riječ je o slatkišu, a ne o zdravom proizvodu. Energetske pločice osim uobičajenih sastojaka koji naglo podižu razinu šećera u krvi te opterećuju gušteraču u sebi imaju kalorije koje debljaju. Stoga, umjesto da u žurbi kupujete energetske pločice radije kupite bademe ili orahe.

Neorganski uzgojene jabuke

Jabuke su jedna od najzdravijih namirnica na svijetu, ali ne sve jabuke. Samo one uzgojene u voćnjacima naših baka, majki ili konkretnije one jabuke čije porijeklo nam je poznato jer moderno voćarstvo koristi velike količine kemikalija. Zbog ogromne količine pesticida u jabukama već godinama se nalaze na listi 12 najgorih proizvoda na listi Environmental Working Group's 'Dirty Dozen'. Za uzgoj jabuka upotrebljavaju se i pesticidi koji se nazivaju paraquat, odnosno Gramoxone. To je inače jedan od najčešće korištenih pesticida na svijetu a trovanje njime nosi ozbiljne zdravstvene rizike poput zakazivanja jetre, bubrega i srca kažu iz američke Agencije za prevenciju i kontrolu bolesti CDC, prenosi magazin.hr.

Hitno mijenjajte ove četiri navike jer mogu trajno oštetiti vaše bubrege!

Između jedan i tri posto novih slučajeva kroničnog zatajenja bubrega godišnje može biti uzrokovan lijekovima protiv bolova, a jednako djelovanje mogu imati i lijekovi protiv visokog tlaka.

Bubrezi reguliraju krvni tlak, ravnotežu vode i elektrolita te eliminiraju štetne tvari iz organizma, a kada imate na umu sve važne funkcije bubrega i činjenicu da je šteta nanesena bubrezima nepopravljiva, potrebno je korigirati neke loše navike.

1. Tablete protiv bolova

Dugotrajno korištenje tableta protiv bolova osobito u većim količinama štetno utječe na tkivo i strukturu bubrega, a lijekovi koji se dobiju na recept jednako kao i oni bez recepta štetno djeluju na tkivo i strukturu bubrega. Nesteroidni, odnosno protuupalni lijekovi rabe se za liječenje bolova i povišene temperature, a glavni su uzrok tome. Između jedan i tri posto novih slučajeva kroničnog zatajenja bubrega godišnje može biti uzrokovan lijekovima protiv bolova, a jednako djelovanje mogu imati i lijekovi protiv visokog tlaka.

2. Cigarete

Da su cigarete štetne za pluća i srce poznato je većini ljudi, ali istraživanja pokazuju da su pušači skloniji imati bjelančevine u urinu, a što je ujedno i znak oštećenja bubrega. Bolesti koje utječu na rad bubrega poput dijabetesa i povišenog tlaka također povećava ovisnost o cigaretama, a pušačima češće treba dijaliza ili transplantacija bubrega, pokazala su istraživanja.

3. Previše šećera

Previše šećera vodi ka brojnim zdravstvenim problemima poput dijabetesa i pretilosti, a to su i rizični faktori za bubrežne bolesti. Smanjite unos šećera u organizam i rizik od spomenutih oboljenja će opasti. Manje prerađenoga šećera također znači i manje kalorija i kemikalija.

4. Previše soli

Pretjeran unos soli može povisiti krvni tlak koji oštećuje bubrege do te mjere da s vremenom može dovesti do zatajenja. Dok uobičajena američka prehrana sadrži oko 3 300 mg soli dnevno, zdravstvene organizacije preporučuju dnevni unos od 2 300 mg, dakle oko žličicu soli. Oni s visokim tlakom i bolesnim bubrezima trebaju unositi još manje soli – oko 1 500 mg dnevno. Za početak, smanjite unos prerađene hrane i što manje posežite za soljenkom, piše ordinacija.hr.

djavolica ::4. Previše soli

Pretjeran unos soli može povisiti krvni tlak koji oštećuje bubrege do te mjere da s vremenom može dovesti do zatajenja. Dok uobičajena američka prehrana sadrži oko 3 300 mg soli dnevno, zdravstvene organizacije preporučuju dnevni unos od 2 300 mg, dakle oko žličicu soli. Oni s visokim tlakom i bolesnim bubrezima trebaju unositi još manje soli – oko 1 500 mg dnevno. Za početak, smanjite unos prerađene hrane i što manje posežite za soljenkom, piše ordinacija.hr.

Mislim da je preporučena doza soli prevelika. Moje mišljenje je da so uopšte ne treba koristiti jer ga sadrži većina namirnica. Ako ih koristimo redovno, zadovoljićemo dnevne potrebe organizma.

A ja mislim da nije nikako dovoljno to - od onih sam
sto vole slano, nek mi Bog pomogne.

Al to sto kazes, istina je i zdravije.  

Ne sekiraj se, i ja volim da posolim ali ne da presolim i zato koristim isključivo morsku so.

Moja baka, dok je kuvala jos i spremala
nikad nije solila koliko treba i vidi.. ona ima 82,
a deda 81..

Guraće oni još dugo. Poznajem puno ljudi koji mogu potpuno bez soli i nemaju nikakvih problema.