Vesti iz sveta astronomije...

Bljeskovi na nebu - Perzeidi

Dolazi vrhunac ljetne sezone zvijezda padalica



Ljetne su noći kao stvorene za opažanje neba i nebeskih događanja. Nebo je pretežno vedro, noći nisu hladne, ljudi su napolju i budni do kasnih sati.

Tijekom avgusta naše je nebo bogatije za povećani broj zvijezda padalica. One sjajnije kod očevidaca izmame uzdah i onaj „wau“, malo stariji se prisjete i doskočice: zaželi želju.

Riječ je o meteorima iz nekoliko skupina, a najpoznatiju čine Perzeidi. Zasad tek tu i tamo pokoji meteor proleti nebom, no kako dani prolaze to će učestalost meteora sve više rasti. Kulminacija će biti 11.-14. avgusta kada se očekuje maksimum aktivnosti Perzeida. Najviše meteora vidjeti će oni koji se nalaze na lokacijama koje nisu svjetlosno kontaminirane.



Kad mala tijela (red veličine zrna pšenice, graška, šljive) međuplanetarne materije na svojim eliptičnim putanjama oko Sunca ulete u Zemljinu atmosferu pri brzinama koje iznose nekoliko desetaka kilometara u sekundi dolazi do ionizacije, nastanka svijetlećeg traga na noćnom nebu.
Perzeidi su aktivni u vremenu od 23. jula do 22. avgusta. Posljednjih godina svjedoci smo opadanja aktivnosti, odnosno manjeg broja meteora na sat u odnosu na vrijeme od prije desetak i više godina. Čini se kako se vlakno materije koja čini skupinu Perzeida vremenom istrošilo. Ipak, ništa nas ne spriječava da boravak napolju u večernjim satima iskoristimo za opažanje ovih nebeskih bljeskova. Vidljivi su golim okom te nam za opažanje nisu potrebna tehnička pomagala.

Postoji samo jedno pravilo: Budite strpljivi i uživajte.



Author: Marino Tumpić

https://t.co/TFUXqqGcBe

A P O D...

Tri planete u niskom startu sa Mjesecom

Susret tri planete i Mjeseca nakon zalaska Sunca



Posluži li nas večeras lijepo vrijeme i vedrina nad zapadnim horizontom, biti ćemo u nesvakidašnjoj prilici golim okom vidjeti susret tri planete i Mjeseca. Pola sata nakon zalaska Sunca, pa nadalje ka spuštanju noći, nisko nad zapadnim horizontom vidjeti ćemo tanki Mjesečev srp, neposredno iznad njega nalaziti će se planet Jupiter a niže („desno“, prema sjeveru) planet Venera. Između njih pozicionirao se planet Merkur, znatno manjeg sjaja te stoga puno teži za uočavanje na svijetlom nebeskom fonu.

Prilika da se u takvoj konstelaciji vide tri planete u konjukciji sa Mjesecom poprilično je rijetka. Posluže li nas vremenske prilike te ukoliko sa lokacije na kojoj se večeras budete nalazili imate neometan pogled do linije horizonta, ne propustite pogledati ovu nebesku scenu.



Još su dva planeta, Mars i Saturn lako uočljivi na nebu, iznad južnog horizonta u zviježđu Škorpiona.

Kasnije tijekom večeri (22:10 - 22:15) nisko na sjeverozapadu će se pojaviti Međunarodna svemirska postaja koja će kao sporoputujuća zvijezdica u tišini proputovati od sjeverozapada, prema sjeveru, odnosno sjeveroistoku.

Author: Marino Tumpić

https://t.co/0UeQGLWN0Q

A P O D...

Što i tko leti u bliski svemir iz Pule!?

Zanimljiva pitanja i putnici krenuti će put bliskog svemira



Atmosferske sonde HISTRION 5 i 6 uskoro polijeću sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik”. Organizacijske i tehničke pripreme u punom su jeku i teku prema planu. Približava se dan „D” (lansiranje) a on će u konačnici ovisiti samo o meteorološkim uvjetima. Lansiranje uvelike ovisi o visinskim strujanjima vjetrova te o tome ekipa Istarskog svemirskog programa itekako vodi računa. Ovisno o aktualnoj „ruži vjetrova” po putanji leta sondi moguće je da one slete svega koji kilometar od mjesta lansiranja ali i više od stotinu kilometara dalje!

U TEM-2 modulu sonde HISTRION-6 ka bliskom svemiru („vanzemaljcima”) kreće nekoliko desetaka pitanja učenika i učenica Id razreda Osnovne škole Vidikovac.

Pred kraj prošle školske godine dvadeset i troje prvašića za vrijeme jednog školskog sata u svojim su klupama („svemirskim brodovima”) otišli na daleko putovanje put svemira. Susreli su se sa svemircima, pričali sa njima i vratili se u učionicu taman prije nego je itko u školi išta primjetio 8-). Nakon povratka, njihova razrednica (Bojana Manzin) i voditelj Istarskog svemirskog programa (Marino Tumpić) prikupili su dječja rukom pisana pitanja koja za vrijeme kratke svemirske odiseje nisu stigli postaviti vanzemaljcima. Ta će pitanja biti u sondi HISTRION-6. Očekujemo da vanzemaljci presretnu sondu tijekom njezina leta te dostave pisane odgovore na sva dječja pitanja. Ukoliko se to dogodi, sa prvim danima nove školske godine, prošlogodišnjim prvašićima će ravnatelj OŠ Vidikovac Predrag Dukić na klupe proslijediti odgovore na zaista zanimljiva dječja pitanja. Od strane Astronomske udruge Vidulini (Istarski svemirski program) svim ex prvašićima, sudionicima ovog edukacijsko-popularizacijskog putovanja, biti će uručene Zahvalnice. Tko su dvadeset i troje „svemirskih prvašića” OŠ Vidikovac; Avdić Dino, Berdar Natali, Borzić Petar, Bracović Arwen, Bracović Erin, Grgin Una, Kalaba Sven, Klement Lana, Krajnović Petar, Lenić Manuel, Memon Viktor, Moulis Patrik, Pašić Bojan, Peharda Lucija, Peternel Tomas, Rabar Iva, Rojnić Marko, Savanović Igor, Sokolić Mia, Sviben Gabrijel, Vincek Emanuel, Zuban Samantha i Zupanić David.

Srednjoškolke Danijela Kovačević (Industrijsko-obrtnička škola, Pula) i Karin Šćulac (Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Pula) izradile su slike osam najpoznatijih vanzemaljaca koje je izgradila „znanstveno-fantastična kultura” našeg civilizacijskog podneblja. Nekako je običaj u SF literaturi da vanzemaljci pristižu na Zemlju, u sondi HISTRION-6 sada ih se vraća u tamo odakle potječu. Nakon povratka sonde, kasnije tijekom jeseni, te će rukom načinjene slike biti predstavljene na maloj izložbi, moguće i dobrotvornoj aukciji.

Direktnom suradnjom sa osnovnim i srednjim školama, sa njihovim učenicama i učenicima te profesorima ostvaruje se i toliko neophodna popularizacija znanosti i tehnike koja kronično nedostaje u našem podneblju.

Author: Marino Tumpić

https://t.co/S4DFHTOubt

A P O D...

LETNJI PREGLED JESENJEG SAZVEŽĐA – KASIOPEJA

Kasiopeja je jedno od tzv. cirkumpolarnih sazvežđa za Balkan i Evropu, što će reći da nikad ne zalazi za horizont u toku godine. Ipak ja je svrstavam u jesenja sazvežđa budući da početkom novembra ovo sazvežđe prolazi kroz zenit oko 23h. To je onda idealno vreme za posmatranje i fotografisanje objekata u ovom bogatom i interesantnom sazvežđu. Ipak to nije nikakva prepreka da se Kasiopeja pogleda tokom cele godine, a oblik sazvežđa - slovo W, govori u prilog činjenici da je i za početnike sa dvogledom ili malim teleskopom ovo sazvežđe sigurna i ne baš teška meta.



Tehnikalije: prednost kratkih ekspozicija u odnosu na duge postoji u oblasti gde dominira svetlosno zagađenje. Drugim rečima bolje je 100 snimaka po 1min nego 10 po 10min - tako knjige starostavne kažu. Zato je astrofotografija sa 30sec ekspozicija na njutnu f5 i moguća.

Međutim, ovog puta sam hteo da vidim efekte maksimalno eksponiranog snimka. Znao sam da će sve osim najsitnijih zvezda biti preeksponirane, uz rizik da čak pogubim zvezdane boje u tranzitornoj zoni a zauzvrat dobijem hromatsku aberaciju (to se na kraju i dogodilo), ali sam očekivao detalje u tamnijim regionima, bez obzira na LP.

Dakle, ovde je složeno 10 snimka po tri minuta, svaki na ISO 1600, objektiv pedesetica podešena na f4.0. Ako vam kažem da je bilo 25C temperature onda možete da zamislite koliko 40D ima šuma. To se na kraju krajeva i vidi. A problemi su toliki sa LP-om da je ovaj rezultat naprosto po mom mišljenju odličan. Mlečni Put se, naime, iz mog dvorišta uopšte više ne vidi - Končarevo je postalo Las Vegas. Čak razmišljam da dalje više ne idem do tamo već da snimam sa terase u Jagodini... Dobro, ovo je već sarkazam, ali reflektori su okačeni na sve strane a realno nigde nisu potrebni.

Idemo dalje, ovde su označeni oni objekti koje je moguće detektovati dvogledom ili malim teleskopom. Naravno, sa tamne lokacije. Moguće je da će u dvogledu neki objekti biti jedva vidljive mrljice bez ikakvih detalja ali bi trebalo da se vide sve ove strukture (sa izuzetkom NGC281, za nju je potreban veći teleskop i neki nebula-filter). Dakle:



Sever je levo što znači da je sazvežđe fotografisano kad je bilo na 50-60 stepeni na istoku. Gledano odozgo nadole su sledeći objekti:

NGC 129 - lep teleskopski objekt. U dvogledu se samo uočava izmaglica i par desetina sitnih zvezdica na granici detekcije (zavisno kakvo nebo i dvogled imate) ali je zapravo jato u teleskopu puno zvezda grupisanih u lance, kako je to opisao Herschell prilikom otkrića. Jato je udaljeno 10 hiljada svetlosnih godina.

NGC 225 - tipičan dvogledski objekt: dvadesetak sitnih zvezdica ispod desete magnitude. U teleskopu se vidi to isto, samo uvećanije i sjajnije. Preporuka - dvogled.

NGC 281 - maglina za koju se navodi da je potrebno tamno nebo, 8-10 inča reflektor i (poželjno) neki nebula filter. Stariji znaju zašto se često zove Pacman nebula.

NGC 381 - nisam gledao u dvogledu ali kažu da je razlučivanje članica (ne i detekcija) težak zadatak i za 150/750. Ono što je karakteristično za ovo jato prečnika 8 minuta i sjaja 9.3mag je sledeća stvar: na severu postoji linija, tačnije strelica koja vodi do jata. Pritom se to uočava samo u teleskopima i na fotografijama.

NGC 457 - najsjajnije otvoreno jato u sazvežđu. Zovu ga "Owl cluster" ali mene manje podseća na sovu a više na sportski avion sa elisom. Svakako je pravo pitanje kako je Messier propustio ovako nešto, budući da je jato jedva nešto malo ispod vizuelne detekcije, a u dvogledu se vidi opušteno. Dve najsjajnije zvezde koje se vide u dvogledu, za razliku od ostalih koje su utopljene u maglinu, uopšte nisu članice jata. Bliže su, a jato je smešteno 7900 svetlosnih godina. Za svaku preporuku ako prolazite tamo dvogledom ili teleskopom.

NGC 559 - jako malo jato, prečnika 4.5 uglovnih minuta. Teško da bi bilo uočljivo u dvogledu a i u nekom teleskopu srednjih dimenzija verovatno ne bi bile razlučene sve članice. Ono što je zanimljivo astrofotografima to je da se neposredno pored ovog jata nalazi tamna maglina, ali to zahteva ozbiljnu opremu i jako duge ekspozicije.

M103 - večiti izvor dileme na Mesijeovom Maratonu - uvek postoji dilema da li je to M103 ili neko od tri naredna jata. U dvogledu se uočava mala izmaglica i tri najsjajnije zvezdice, budući da su 7-8mag, sve to upakovano u 6 minuta prečnika. U teleskopu se jato razbija na 40 članica a najsjajnija zvezda (Struve 131) je dvojna koja se razdvaja i na lamom uvećanju i nije prava članica jata.

NGC 654 - malo jato sa oko 60 članica raspoređenih na 5 ugaonih minuta. U dvogledu se vidi samo najsajnija zvezda u jatu koja je magnitude 7.3, a u teleskopu na velikom uvećanju neki prijavljuju da jato ima oblik slova V.

NGC 659 - 40 zvezdica u prečniku od 5 minuta, u dvogledu moguće samo detektovati izmaglicu. U teleskopu se neke zvezde razlučuju a neke ostaju nerazlučene, svakako lep prizor.

NGC 663 - za razliku od par prethodnih jata ovo je raspoređeno u krugu prečnika 16 minuta a sastavljeno je iz nešto sjajnijih zvezda. Najsajnijih nekoliko bi možda i mogle da se uoče dvogledom ali ovo jato je ipak lepše u teleskopu na malom uvećanju.

Za adekvatno snalaženje po sazvežđu evo i spiska najsajnijih zvezda koje čine asterizam W, počevši odozgo nadole, tj od zapada ka istoku:

Caph - Beta Cass, beličasta (F2) promenljiva čija magnituda varira od 2.25 do 2.31mag, u periodu od dva ipo sata. Naravno da se tako male oscilacije ne mogu registrovati golim okom. To je subgigant mase dva puta veće od Sunca koji je potrošio svoj vodonik kroz fuziju, i sad ima minimalne oscilacije u prečniku i sjaju. Teleskopski se to ne registruje ali spektroskop otkriva da ima malog pratioca sa periodom obilaska od 27 dana.

Shedir - Alfa, narandžasti gigant koji ima pratioca na 65 sekundi a to je skoro dva Jupiterova prečnika. U praksi ovo znači da je razdvajanje moguće na bilo kom malom uvećanju bilo kog malog teleskopa. Pre koju stotinu godina su postojali izveštaji da je Alfa promenljiva ali mi danas znamo da to nije tako.

Gamma Cass - plavi gigant koji nema arapski naziv ali je u žargonu često zovu "shell star", pre svega zato što je u pitanju nestabilna zvezda koja rotira i eruptira u nepravilnim intervalima. Pritom se menja zvezdina magnituda između 1.5 i 3.0 a trenutno je 2.15mag. Dve blede magline, IC59 i IC63 stoje u neposrednoj blizini ali se na snimku ne uočavaju, odnosno vide se samo slabe naznake. Dve sekunde pored Gamma-e se nalazi bledi pratilac a tu distancu je moguće razlučiti jedino putem 10 inča aperture i velikih uvećanja. Takođe je potrebna stabilna atmosfera budući da postoji velika razlika u sjaju - pratilac je jedanaeste magnitude.

Ruchbah - Delta, beloplava zvezda koja je eklipsna promenljiva. Period rotacije pratioca je 759 dana.

Epsilon Cass - beloplavi gigant koji je najslabijeg sjaja od navedenih zvezda (3.35mag) što je i logično jer je najudaljeniji - 440 svetlosnih godina, a to je skoro deset puta udaljenije od Bete Cass.

I još nekoliko stvari o snimanju. Boje zvezda na Canon EF 50 1.8 II objektivu su čista fantazija. U prevodu objektiv fantazira i dodaje boju tamo gde je nema - ovo se već stotinama godina zove hromatska aberacija. Postoji aksijalna odnosno longitudinalna, i transverzalna aberacija a ovaj objektiv ima obe, budući da ne poseduje ED, UD ili slične elemente od egzotičnih vrsta stakala. Na f4 zvezde često imaju crveni/ljubičasti rub iako u praksi nema ni naznaka takvih boja u njihovim spektrima.
Deo koji spada u ovu problematiku je kad se diže kontrast/saturacija u obradi. Tom prilikom se hromatska aberacija po pravilu pogoršava i to je očekivano. Takođe problem je što u spoljnoj trećini imamo pogoršanje boja odnosno boje beže u ljubičastu dok centar vuče na zelenu.

Pošto sam pet najsajnijih zvezda u obradi naglasio, dobio sam potpuno nerealne boje. Pošto znam (a i video sam na netu) da je samo Alfa narandžasta, ostale su plavičaste - herojski sam obojio dotične zvezde što na prvi pogled zvuči kao astrofotografska jeres. Međutim kad bolje razmislite, potpuno je besmisleno da plavi giganti budu, usled hromatske aberacije, obojeni u pink ili crvenu boju kao na originalnom snimku.

Prilikom obrade u Irisu sam po prvi put koristio komandu "subsky" koja eliminiše gradijent. Moram da priznam da je komanda dala možda malo agresivne rezultate, ali ipak je pomogla. Takođe imam avion koji je prošao prilikom snimanja kroz donji deo kadra a to sam tek video na kraju obrade.

U prilogu jedan neobrađen light-frejm, samo podešen WB; i isti kadar sa doteranim levelsima u PS.

Brave Heart :: LETNJI PREGLED JESENJEG SAZVEŽĐA – KASIOPEJA

Lepo

https://t.co/Ktr4zLBwKd

A P O D...

HABITABILNOST EKSTRATERESTRIJALNIH PLANETA – 13. DEO / 3

http://www.astronomija.org.rs/galaksije/vansolarne-planete/10552-habitabilnost-ekstraterestrijalnih-planeta-13-deo-3

Ne mogu da verujem da ovoliko komplikujete dok covek moze da posalje jednu poruku. Bas ste me iznervirali! Zelim da se obratim Supermoderatoru Brave Heart, a nemam dovoljno poruka da bih mogla da mu napisem PM!?? Stvarno vam je to glupo! Moje ime je Dr. Ljiljana Gracanin. Videla sam da ste u nekoliko navrata preuzeli moje tekstove i prevode sa drugih medija, pa sam zelela da vas informisem da postoje jos neka mesta sa aktuelnim informacijama iz astronomije na srpskom jeziku koje pisem, ako vas to interesuje. Ukoliko ovo ikada vidite sa obzirom na vasu "politiku", mozete da mi pisete na adresu: liliana.gracanin@gmail.com pa cu vam rado poslati vise informacija.
Dotle vam saljem iznervirane pozdrave.
Ljiljana

Moje poštovanje Ljiljana i veliko izvinjenje s moje strane, kao ličnosti koja je odgovorna za ovaj segment Foruma.

Čemu nervoza gospođice Ljljana? Brave Heart nije zlouptrebio ničija autorska prava, to je očigedno.

Sve što smatrate da je korisno slobodno postavite na bilo kojoj temi.

Dobrodošli na

Ako sam dobro razumeo gospođicu Ljiljana, jednim delom je iziritirana iz razloga što njeno ime nije pravilno prenešeno. Možda se varam...

Brave Heart :: Moje poštovanje Ljiljana i veliko izvinjenje s moje strane, kao ličnosti koja je odgovorna za ovaj segment Foruma.  

Postovani gospodine, nije potrebno da se izvinjavate, vas Admin mi je napisao "Ne dramite", ocito nije bio u stanju da razume da to sto sam napisla nema veze sa mojim tekstovima, nego sa nacinom funkcionisanja foruma. I drugi Administrator je morao da da svoj pogresan senf, potpuno nepotrebno i suvisno. Kazu ljudi, sposobnost citanja je uvek prednost, pa je tako dobro procitati napisano, a ne konstruisati nepostojece.

Nisam iritirana mojim "pogresno" prenesenim imenom, jer niste nista pogresili. Osim toga, kao sto ste videli, imam dovoljno dugacak jezik, pa bih to veoma jasno i napisala da ste nesto pogresili. U buduce, sta imam pisacu vama preko mejla.  

Srdacan pozdrav.
Ljiljana

Ljiljana :: Postovani gospodine, nije potrebno da se izvinjavate, vas Admin mi je napisao "Ne dramite", ocito nije bio u stanju da razume da to sto sam napisla nema veze sa mojim tekstovima, nego sa nacinom funkcionisanja foruma. I drugi Administrator je morao da da svoj pogresan senf, potpuno nepotrebno i suvisno. Kazu ljudi, sposobnost citanja je uvek prednost, pa je tako dobro procitati napisano, a ne konstruisati nepostojece.

Ljiljana :: (...)
Dotle vam saljem iznervirane pozdrave.
Ljiljana

Iznervirane pozdrave šalju oni koji drame, i nije etički da prenosite sadržaj privatnih poruka.

Forum funkcioniše onako kako odluči admin tim, a koliko će se nekome dopasti stvar je ukusa.

Admin ::

Ljiljana :: Postovani gospodine, nije potrebno da se izvinjavate, vas Admin mi je napisao "Ne dramite", ocito nije bio u stanju da razume da to sto sam napisla nema veze sa mojim tekstovima, nego sa nacinom funkcionisanja foruma. I drugi Administrator je morao da da svoj pogresan senf, potpuno nepotrebno i suvisno. Kazu ljudi, sposobnost citanja je uvek prednost, pa je tako dobro procitati napisano, a ne konstruisati nepostojece.  

Ljiljana :: (...)
Dotle vam saljem iznervirane pozdrave.
Ljiljana

Iznervirane pozdrave šalju oni koji drame, i nije etički da prenosite sadržaj privatnih poruka.

Forum funkcioniše onako kako odluči admin tim, a koliko će se nekome dopasti stvar je ukusa.

Ja ovde nisam da bih se svadjala na malogradjanskom nivou primitivizma koji ovde vlada. Napisala sam sta mislim i vidim da niste u stanju da prihvatite misljenje koje ne povladjuje vama. To je vas problem, a ne moj. Forum je i tako skoro mrtav i jasno mi je i zbog cega. Ponudila sam informacije Brave Heart, ako hoce da ih uzme, lepo i krasno, ako nece, meni ni iz dzepa, ni u dzep. Imam daleko pametnija i vaznija posla i molim vas da me vise ne opterecujete vasim praznoglavijama i da me obrisete sa spiska vasih clanova. Sa polusvetom nikada nisam imala posla, pa nemam nameru da to sada promenim. Nadam se da sam bila dovoljno jasna.

Da sam maliciozan konstatovao bih:i rodi se ljubav!
Eh kad se samo setim kodakovih ploča 103ao,103ae..lepo beše,eh :loreen:

https://t.co/WKWc7dJfdO

A P O D...

Perseidi: nebeski spektakl u dolasku

Pripremite se za glavnu ljetnu noć zvijezda padalica



Godinama smo bili naviknuti da se glavni meteorski događaj tijekom ljeta odvija u noći sa 12. na 13. avgusta, no čini se kako se ovog ljeta vremenik događanja pomjerio za jedan dan unazad te da pravi maksimum aktivnosti meteorske skupine Perzeida nastupa u noći sa 11. na 12. avgusta (noć sa četvrtka na petak). Prema riječima Damira Šegona voditelja Hrvatske meteorske mreže sa Pulske zvjezdarnice pravi maksimum ovogodišnje aktivnosti Perzeida trebao bi se dogoditi u noći sa četvrtka na petak i to od 02h ujutro pa do svitanja. Zemlja se tada susreće sa relativno mladim vlaknima meteoroida te će u navedenom vremenskom periodu biti vidljivo dvostruko više meteora nego u noći sa petka na subotu kada se događa standardni maksimum aktivnosti. U to će vrijeme Mjesec već zaći za horizont a radijant (izvorište) meteora biti će visoko na nebu. Posluže li nas vremenske prilike ovo bi zaista trebala biti meteorska noć za pamćenje, izjavio nam je Šegon.



Meteorska skupina Perzeidi svoje je ime dobila prema radijantu (izvorištu) koje se nalazi u zviježđu Perzeja. Meteoroidno vlakno potječe od fragmenata nekadašnje komete 109P/Swift-Tuttle. Kada se ono na svojoj putanji oko Sunca susretne sa našim planetom dolazi do ulaska malih čestica u atmosferu. Tada dolazi do ionizacije i dezintegracije čestica što na noćnom zvjezdanom nebu vidimo kao duži ili kraći, više ili manje sjajni svijetleći trag, odnosno meteor. Meteore možemo vidjeti golim okom bez tehničkih pomagala. Nije potrebno gledati u neki određeni dio neba. Njih ima posvuda. Najbolje je pronaći lokaciju tamnog neba, ili neba koje je čim manje svjetlosno kontaminirano, zagledati se u određeni dio neba po vlastitom nahođenju, „izdržati“ koju minutu dok ne ugledamo prvi meteor a zatim uz malo strpljenja uživati u pogledu na zvijezde padalice, izjavio nam je Marino Tumpić sa Vidulini Observatory.

Iako smo i prethodnih godina imali najave o velikom broju Perzeida koji će se vidjeti golim okom, ta nam je nebeska predstava godinama izmicala. Prema svemu sudeći ove godine su sve „zvjezdane đoker karte“ tako posložene da bi Perzeidi zaista mogli opravdati svoj kultni status kako kod astronoma tako, posebice, i u javnosti.

Odlučite li se za cijelonoćno opažanje meteora narednih noći svakako vodite računa da su (noću) temperature niske te je potrebno imati adekvatnu odjeću i obuću kako bi zadržali komoditet tijela. Nakon gašenja svjetla (automobila, kućne rasvjete..) u okolici opažanja potrebno je desetak minuta privikavanja oka na tamu kako bi vidjeli zvijezde, odnosno meteore vrlo male sjajnosti. Zapitate li se što je onaj „svijetli difuzni oblak“ koji se proteže od horizonta preko zenita pa na drugu stranu opet do horizonta znajte da ste pravi sretnik. To je svijetli trag našeg zvjezdanog grada (Mliječni put) u kojem se nalaze stotine i stotine milijuna zvijezda. Preko devedeset posto stanovnika Europe iz svojih obitavališta zbog svjetlosnog zagađenja više ne vidi Mliječni put. Ukoliko ste spretniji sa fotoaparatom okušajte se u noćnoj, pejzažnoj astrofotografiji. Riječki astronom Ivica Zajač pionirima noćne fotografije preporuča fotoaparat sa manualnim postavkama, objektiv sa vidnim poljem klasičnog fotoaparata ili širokokutni objektiv, te obvezan stalak. Igranje sa manualnim postavkama aparata započeti sa uključivanjem odgode okidanja od 2s (radi sprečavanja trešnje), namještanjem otvora objektiva na vrijednosti 2.8 ili manje (čim veći otvor objekiva), osjetljivost (ISO) postaviti na vrijednosti 800 ili više a ekspoziciju (ovisno o objektivu) postaviti na vrijednosti 10 – 15 sekundi (želite li da zvijezde ostanu točkice) odnosno i više no tada će zvijezde zbog prividnog gibanja nebeskog svoda postati „crtice“.

Gregor Srdoč sa Vidulini Observatory iskusnijim fotografima preporuča da se okušaju i u snimanju kontinuiranih snimaka, odnosno videa. Njegov film o raspadu meteora sa svijetlećim tragom koji se „vijorio“ visoko u atmosferi svojevremeno je objavljen na britanskoj televiziji BBC.

Meteori se događaju i drugih noći ni upravo smo ovih noći u prigodi za vidjeti pravi krešendo. Ne košta ništa, nije potrebna nikakova oprema (možda samo dobro društvo) a zabava i poneki iznimno sjajni meteor (vatrena kugla) može biti umemorirana u naše sjećanje za cijeli život. Izlazite li van pod zvijezdani svod ovih noći?!

Author: Marino Tumpić

Ljiljana :: Ja ovde nisam da bih se svadjala na malogradjanskom nivou primitivizma koji ovde vlada. Napisala sam sta mislim i vidim da niste u stanju da prihvatite misljenje koje ne povladjuje vama. To je vas problem, a ne moj. Forum je i tako skoro mrtav i jasno mi je i zbog cega. Ponudila sam informacije Brave Heart, ako hoce da ih uzme, lepo i krasno, ako nece, meni ni iz dzepa, ni u dzep. Imam daleko pametnija i vaznija posla i molim vas da me vise ne opterecujete vasim praznoglavijama i da me obrisete sa spiska vasih clanova. Sa polusvetom nikada nisam imala posla, pa nemam nameru da to sada promenim. Nadam se da sam bila dovoljno jasna.

Ne razumem zbog čega komentarišete forum i njegovu aktivnost. Ukoliko vam se ne dopada to je vaš stav i bilo bi korektno da ste ga zadržali za sebe. Niko prema vama nije bio neugodan. Konačno, ako smatrate da je forum polumrtav, zbog čega vam je važno da se vaši članci i dalje postavljaju pa još nudite nove izvore?

Što se tiče svađe na malograđanskom nivou primitivizma (kao da postoji i građanski primitivizam), vaši komentari su primer kako se to radi.

https://t.co/dD8BeZpNsj

A P O D...

Yutu ipak nije mrtav

Suprotno pisanju vodećih stranih i ponekih domaćih portala o tome kako je kineski rover (Yutu) na Mjesecu nakon dvije i pol godine prestao da odašilje bilo kakve podatke te da je i službeno proglašen „mrtvim“ – čini se da to ipak nije baš tako.



Andrew Jones, finski novinar koji prati svemirske misije, objavio je odgovor na njegov upit o statusu Yutu-a od strane Science, Technology and Industry for National Defense (SASTIND); Status rovera Yutu je i dalje operativan, rover nije mrtav već u hibernaciji tijekom aktualne lunarne noći. Radio signala nije bilo ni tijekom protekle trideset i dvije lunarne noći. Posljednja zaprimljena radio transmisija bila je 28. jula, početkom trideset i treće lunarne noći na Yutu.

Lunarni dan uskoro dolazi u područje Mora Kiša gdje se rover nalazi. Krajem ovog ili početkom narednog tjedna Yutu će obasjati Sunčeva svjetlost te se očekuje njegovo javljanje. Yutu je odavno (2014.) prestao da šalje fotografije i znanstvne informacije, to je opće poznato, no radio signali koje je odašiljao važna su informacija za znanstvenike i projektante koje predstaljaju iskustvo i parametre u planiranju narednih misija.

Kako je došlo do (prijevremenog?!) proglašenje rovera Yutu mrtvom tehničkom tvorevinom u medijima? Čini se kako je svemu krivac internetski alat za prevođenje teksta, te prema njemu i pisanje portala www.spaceflight.now nakon čega je uslijedila kampanja „prepisivanja“ informacije. Zadnja provjerena informacija od kineskog SASTINDa glasi; Yutu nije mrtav, nalazi se u hibernaciji baš kao i lander (Change-3) kojime je dopremljen u More Kiša na Mjesecu;

"Yutu did not die but is in hibernation. It only stopped detecting work on July 28."

Zanimljivo za istaknuti kako je ova kineska robotička misija prva te vrste na našem prirodnom satelitu još od ere sovjetskih Lunohoda, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća! Bilo kako bilo, najkasnije naredni tjedan znati ćemo točno što je istina.

MoEDAL eksperiment u CERN-u objavio je svoj prvi rad o potrazi za magnetnim monopolima

U naučnom časopisu JHEP danas je objavljen rad MoEDAL eksperimenta u CERN-u koji sužava oblast potrage za hipotetičkom česticom – magnetnim monopolom. Već nekoliko dekada eksperimenti pokušavaju da nađu dokaze o postojanju magnetnih monopola na akceleratorima, uključujući i Veliki hadronski sudarač (LHC) u CERN-u. Takve čestice je prvi put predvideo Pol Dirak još 1930-te godine, ali one nikada nisu viđene.



“Danas MoEDAL proslavlja objavljivanje svojih prvih fizičkih rezultata i pridružuje se drugim LHC eksperimentima na granicama otkrića”, rekao je portparol MoEDAL eksperimenta Džejms Pitfold.

Kao što naelektrisanje može biti pozitivno i negativno, tako i magnetizam ima dva pola, severni i južni. Za razliku od naelektrisanje, gde je lako razdvojiti pozitivne ili negativne električne naboje, niko nikada nije video usamljeni magnetni naboj, tj. monopol. Ako uzmete magnet i presečete ga na pola, dobićete dva manja magneta, svaki sa severnim i južnim polom. Ipak, teorija tvrdi da magnetizam može biti svojstvo elementarnih čestica. Kao što su elektroni nosioci negativnog, a protoni nosioci pozitivnog naelektrisanja, tako i magnetni monopoli u teoriji mogu da nose severni ili južni pol.



Ako monopoli postoje, veruje se da imaju jako veliku masu. Kako se na LHC-u izazivaju sudari na energijama bez presedana, fizičari će možda biti u mogućnosti da detektuju takve čestice ukoliko je njihova masa u dometu LHC-a. Na primer, interakcijom dva fotona visoke energije se može proizvesti par severnog i južnog monopola. Monopoli bi ispoljili svoje prisustvo kroz svoj magnetni naboj i kroz visoku jonizujuću moć, koja je po proceni 4700 puta veća od one koju imaju protoni. MoEDAL eksperiment na LHC-u je specijalno dizajniran da posmatra ovakve efekte.

MoEDAL se sastoji od uglavnom pasivnog detektora, koji je instaliran pored LHCb eksperimenta. Kako bi monopoli bili visoko jonizujući, ostavili bi tragove u plastičnim detektorima (NTDs) koji se kasnije ispituju pod mikroskopom. Monopoli bi takođe jako brzo gubili energiju i mogli bi da se uspore drugim uređajem koji se sastoji od 0.8 tona aluminijumskih detektora koji se ponašaju kao zamke. Prisustvo uhvaćenog monopola bi kasnije bilo uočeno prilikom skeniranja magnetometrom. MoEDAL takođe ima i niz TimePix silikonskih piksel detektora koji se koriste za nadgledanje okruženja eksperimenta u realnom vremenu.

Rad koji je danas objavljen zasniva se na analizi podataka prikupljenih tokom prve sezone rada LHC-a, kada je zaustavni detektor još uvek bio u prototip fazi. Iako nema dokaza o zarobljenim monopolima, rezultati su omogućili MoEDAL kolaboraciji da postavi nova ograničenja na njihovu masu, pretpostavljajući jednostavni mehanizam proizvodnje ovih hipotetičkih čestica. Pružena je i jasna demonstracija snage MoEDAL detektora dok LHC isporučuje podatke na višim energijama. MoEDAL kolaboracija sada aktivno radi na analizama podataka dobijenih na kompletnom detektoru – uključujući plastični NTDs i zaustavni detektor – tokom 2015-te godine, sa uzbudljivim mogućnostima revolucionarnih otkrića u brojnim novim fizičkim scenarijima.

Autori rada koji je danas objavljen su učenici iz Simon Langton škole, Kanterberi, Velika Britanija, koji su se pridružili MoEDAL kolaboraciji 2013-te godine, i Institut za istraživanja u školama (IRIS), koji ima za cilj da prvoklasna probojna istraživanja dovede u srednje škole.

(Izvor: IPB, CERN)

https://t.co/QhMRObdwU9

A P O D...