Ko je trenutno na forumu
Imamo 52 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 52 Gosta :: 1 ProvajderNema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 309 dana Pon Jan 09, 2012 11:51 pm
Zadnje teme
Kontrolni panel
Profil |
Članstvo |
Privatne poruke |
Ostalo |
Traži
Genetski modifikovana hrana
2 posters
Ideja forum :: NAUKA :: Svet nauke
Strana 1 od 1
Genetski modifikovana hrana
Genetski modifikovani organizmi se mogu definisati kao organizmi u kojima je genetski materijal (DNK) izmenjen na veštacki način. Tehnologija kojom se to postiže se često naziva "moderna biotehnologija", "genetska tehnologija", ili "genetski inženjering". Ovom tehnologijom je takođe moguće selektovani gen iz jednog organizma uneti u drugi, čak među vrstama koje nisu srodne. Čovek genetski "modifikuje", menja vekovima. Od hrane do životinja. Međutim, u prošlosti je postojala samo jedna metoda - selekcija. Uprošćeno to izgleda ovako: Posadite više biljaka i gledate koja je najotpornija. Nakon toga rasadite najotpornije i posmatrate koje su najotpornije od njih i tako sve dok se ne dobije najotpornija vrsta. Slično je i sa životinjama. Čak je i Platon u svojoj "Državi" rekao da bi sličnu tehniku (tehnologiju) trebalo koristiti i na ljudima. Danas bi se ovo smatralo fašizmom, a nije da ljudska civilizacija nije imala korake u ovom pravcu. Prva modifikovana biljka koja se pojavila na tržištu je paradajz, još 1994. godine. Od tada ne prestaje proizvodnja genetski modifikovanih biljaka, i to najviše u Americi, Australiji, Brazilu, Argentini, Kini i Japanu. Najviše se gaje soja, kukuruz, uljana repica, pamuk. Međutim, sa začecima genetskog inženjeringa i njegovim daljim razvojem, nastale su i moralne dileme. Da li treba genetski modifikovati životinje, pogotovu one koje služe za ishranu, ali i biljke?
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) nabraja sledeće potencijalne rizike za ljudsko zdravlje: direktan uticaj na ljudsko zdravlje - toksičnost tendenciju izazivanja alergijskih reakcija specifične komponente koji sadrže nutricionoške ili toksične delove stabilnost umetnutog gena nutricijalni efekti povezani sa genetskom izmenom neželjeni efekti koji mogu nastati iz umetanja gena.
Dileme
U stručnim krugovima postoje velika neslaganja u vezi ekoloških, zdravstvenih i društveno-ekonomskih posledica upotrebe genetski modifikovane hrane. Ipak, one se proizvode i upotrebljavaju širom sveta. Velika američka kompanija Monsanto je bila važan učesnik u stvaranju semena genetski modifikovanih žitarica i mahunarki. Dve ekonomski najznačajnije tehnologije proizvodnje semena koje je razvio Monsanto su tehnologija uvođenja Bacillus thurigiensis (Bt) gena, kojom biljke počinju da proizvode sopstvene pesticide i tako uništavaju štetočine koji ih napadaju i tehnologija uvođenja gena rezistencije na glifosat, kojom se stvaraju semena rezistentna na glifosat (Roundap), herbicid koji proizvodi Monsanto.
Zagovornici biotehnologije navode da nema dokaza da izmenjeni organizmi nepovoljnije deluju na životnu sredinu ili ispravnost namirnica u odnosu na njihove konvencionalno uzgajane kopije i ističu da su modifikovane biljke veoma korisne za savremeni svet. Ovakve biljke sa genima Bt smanjuju potrebu za pesticidima npr. modifikovani krompir zahteva 40% manje insekticida od krompira dobijenog tradicionalnim uzgajanjem, kao i kukuruz koji sadrži manje mikotoksina fumonizina. Ovakve biljke, otporne na herbicide, smanjuju potrebu za oranjem, što sprečava eroziju zemljišta itd. Ističe se i da za zemljama u razvoju ubrzavaju ekonomski razvoj i rešavaju problem gladi. Međutim, kao negativna strana ističu se argumenti koji potiru idealnu sliku o jeftinoj i neškodljivoj hrani. Tako se ističe da se genetskim inžinjeringom mogu se preneti alergeni iz namirnica sa poznatim alergogenim sposobnostima (kikirikija, oraha, školjki i riba), na namirnice za koje se pretpostvlja da su sigurne. Što se toksičnosti tiče skoro polovina (44%) gusenica Lepidoptera hranjenih u laboratoriji isključivo listovima mlečike na koje je bio nanet polen Bt kukuruza umrlo je za 4 dana. Polen modifikovanog žita može se širiti insektima i vetrom na velike daljine. Stvaranje toksina, čak i u minimalnim količinama, može imati dugotrajne posledice na zdravlje ljudi.
Akumulacija novih metabolita u gajenim biljkama može povećati mogućnost za pojavu toksičnih rizika. Neke kultivisane biljke kao što su krompir i paradajz i normalno stvaraju visoko toksične hemijske materije u lišću, a genetski modifikovani mogu nastati novi ili neočekivane supstance čije toksične koncentracije nisu poznate.
Geni rezistentni na antibiotike koriste se u nekim modifikovanim biljkama kao markeri genetske transformacije. Oni se ubacuju pored željenog gena u biljku radi lakšeg uočavanja osobine koja treba da se nasledi, npr. mogućnost stvaranja insekticida u lišću. Uprkos uveravanjima stručnjaka da geni rezistencije ne mogu izaći iz biljke, česta upotreba ovih marker gena, može dovesti od egzacerbacije pojave rezistencije na antibiotike, tj. smanjivanja efikasnosti antibiotika u budućnosti.
Veštački uneti genetski elementi mogu da prokrijumčare i neželjene gene u ćeliju (genom) domaćina, što može dovesti do mutagenih i kancerogenih posledica. Ipak, nisu retke i tvrdnje, da se eventualni rizik nakon primene genetskog inžinjeringa ne razlikuje bitno od rizika koji može nastati genetskom manipulacijom biljaka tokom tradicionalnog gajenja.
Pod pritiskom javnosti neke evropske zemlje i Japan uvele su obavezno deklarisanje za neke ili sve proizvode koji se zasnivaju na biotehnologiji i ograničile njihovu upotrebu. Mnogi stručnjaci su protiv sugerisanja koji je najmanji dozvoljeni nivo kontaminacije (npr. ispod 1%). Britansko Udruženje Lekara zatražilo je moratorijum za gajenje genetski modifikovanih žitarica, ali je Vlada to odbila i predložila istraživanja o eventualnim zdravstvenim rizicima upotrebe ovih namirnica.
Prava potrošača
Prihvaćeno je pravo potrošača da upotrebljavaju hranu koja nije modifikovana, ali i pravo proizvođača da je prave. Vlade Francuske, Austrije, Grčke i Luksemburga zabranile su uvoz ovakvih žitarica čak i uz dozvolu EU. FDA još uvek nije izmenila svoj stav o bezbednosti upotrebe genetski modifikovane hrane, koji je usvojen 1992., pre svega iz materijalnih razloga (U 1999. god. u SAD trgovina kukuruzom procenjena je na 20 biliona dolara), tako da u SAD još uvek ne postoji obaveza deklarisanja modifikovanih proizvoda). Zemlje u razvoju tek uvode zakonske propise koji se odnose na biološku sigurnost namirnica, a obzirom na činjenicu da će u narednim godinama najviše genetski modifikovanog žita biti uzgajano upravo u tim zemljama, pre svih u Brazilu, Indiji i Kini, ove zemlje su najugroženije ovim problemom.
U Srbiji je pre nešto više od dve godine usvojen Zakon o genetički modifikovanim organizmima u kom se definišu se uslovi za rukovanje, pakovanje, prevoz i otklanjanje neželjenih efekata pri radu sa genetski modifikovanim organizmima. Osnovana je posebna radna grupa stručnog saveta za biološku sigurnost koja daje mišljenje za izdavanje dozvola za upotrebu modifikovanih organizama. Potrošačima se pruža prilika da sami izaberu i odluče koje će proizvode da koriste.
Zakon je, takođe, praćen određenim brojem pravilnika (pravilnici o ograničenoj upotrebi, uvođenju u proizvodnju i stavljanju u promet genetički modifikovanih organizama kao i pravilnik o registrima genetički modifikovanih organizama), dok je rad ekspertskog tela regulisan Poslovnikom o radu Nacionalnog saveta za biološku sigurnost. Na međunarodnom nivou, pored Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti ovu materiju regulišu i mnogi međunarodni kodeksi i fitosanitarni propisi. Za Srbiju je, naravno, od značaja i regulativa Evropske Unije, s obzirom na razmere trgovinske razmene i nameru da u perspektivi postanemo član ove zajednice.
Prehrambeni proizvodi dobijeni biotehnologijom mogu popraviti kvalitet osnovi namirnice, na primer njen ukus i njen sastav. Za nerazvijene zemlje posebno je korisno gajenje pasulja otpornog na patogene, virus-rezistentne papaje, Bt pamuka, kao i pirinča obogaćenog vitaminom A. U skoroj budućnosti treba očekivati i krompir koji apsorbuje manje ulja pri prženju, kukuruz i soju sa povećanim sadržajem proteina, paradajz sa svežijim ukusom, kao i slađe jagode. Postavlja se pitanje koliko smo zaista sigurni i koliko vremena treba da prođe da bi se nešto potvrdilo ili opovrgnulo u praksi?
Preko ramena
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) nabraja sledeće potencijalne rizike za ljudsko zdravlje: direktan uticaj na ljudsko zdravlje - toksičnost tendenciju izazivanja alergijskih reakcija specifične komponente koji sadrže nutricionoške ili toksične delove stabilnost umetnutog gena nutricijalni efekti povezani sa genetskom izmenom neželjeni efekti koji mogu nastati iz umetanja gena.
Dileme
U stručnim krugovima postoje velika neslaganja u vezi ekoloških, zdravstvenih i društveno-ekonomskih posledica upotrebe genetski modifikovane hrane. Ipak, one se proizvode i upotrebljavaju širom sveta. Velika američka kompanija Monsanto je bila važan učesnik u stvaranju semena genetski modifikovanih žitarica i mahunarki. Dve ekonomski najznačajnije tehnologije proizvodnje semena koje je razvio Monsanto su tehnologija uvođenja Bacillus thurigiensis (Bt) gena, kojom biljke počinju da proizvode sopstvene pesticide i tako uništavaju štetočine koji ih napadaju i tehnologija uvođenja gena rezistencije na glifosat, kojom se stvaraju semena rezistentna na glifosat (Roundap), herbicid koji proizvodi Monsanto.
Zagovornici biotehnologije navode da nema dokaza da izmenjeni organizmi nepovoljnije deluju na životnu sredinu ili ispravnost namirnica u odnosu na njihove konvencionalno uzgajane kopije i ističu da su modifikovane biljke veoma korisne za savremeni svet. Ovakve biljke sa genima Bt smanjuju potrebu za pesticidima npr. modifikovani krompir zahteva 40% manje insekticida od krompira dobijenog tradicionalnim uzgajanjem, kao i kukuruz koji sadrži manje mikotoksina fumonizina. Ovakve biljke, otporne na herbicide, smanjuju potrebu za oranjem, što sprečava eroziju zemljišta itd. Ističe se i da za zemljama u razvoju ubrzavaju ekonomski razvoj i rešavaju problem gladi. Međutim, kao negativna strana ističu se argumenti koji potiru idealnu sliku o jeftinoj i neškodljivoj hrani. Tako se ističe da se genetskim inžinjeringom mogu se preneti alergeni iz namirnica sa poznatim alergogenim sposobnostima (kikirikija, oraha, školjki i riba), na namirnice za koje se pretpostvlja da su sigurne. Što se toksičnosti tiče skoro polovina (44%) gusenica Lepidoptera hranjenih u laboratoriji isključivo listovima mlečike na koje je bio nanet polen Bt kukuruza umrlo je za 4 dana. Polen modifikovanog žita može se širiti insektima i vetrom na velike daljine. Stvaranje toksina, čak i u minimalnim količinama, može imati dugotrajne posledice na zdravlje ljudi.
Akumulacija novih metabolita u gajenim biljkama može povećati mogućnost za pojavu toksičnih rizika. Neke kultivisane biljke kao što su krompir i paradajz i normalno stvaraju visoko toksične hemijske materije u lišću, a genetski modifikovani mogu nastati novi ili neočekivane supstance čije toksične koncentracije nisu poznate.
Geni rezistentni na antibiotike koriste se u nekim modifikovanim biljkama kao markeri genetske transformacije. Oni se ubacuju pored željenog gena u biljku radi lakšeg uočavanja osobine koja treba da se nasledi, npr. mogućnost stvaranja insekticida u lišću. Uprkos uveravanjima stručnjaka da geni rezistencije ne mogu izaći iz biljke, česta upotreba ovih marker gena, može dovesti od egzacerbacije pojave rezistencije na antibiotike, tj. smanjivanja efikasnosti antibiotika u budućnosti.
Veštački uneti genetski elementi mogu da prokrijumčare i neželjene gene u ćeliju (genom) domaćina, što može dovesti do mutagenih i kancerogenih posledica. Ipak, nisu retke i tvrdnje, da se eventualni rizik nakon primene genetskog inžinjeringa ne razlikuje bitno od rizika koji može nastati genetskom manipulacijom biljaka tokom tradicionalnog gajenja.
Pod pritiskom javnosti neke evropske zemlje i Japan uvele su obavezno deklarisanje za neke ili sve proizvode koji se zasnivaju na biotehnologiji i ograničile njihovu upotrebu. Mnogi stručnjaci su protiv sugerisanja koji je najmanji dozvoljeni nivo kontaminacije (npr. ispod 1%). Britansko Udruženje Lekara zatražilo je moratorijum za gajenje genetski modifikovanih žitarica, ali je Vlada to odbila i predložila istraživanja o eventualnim zdravstvenim rizicima upotrebe ovih namirnica.
Prava potrošača
Prihvaćeno je pravo potrošača da upotrebljavaju hranu koja nije modifikovana, ali i pravo proizvođača da je prave. Vlade Francuske, Austrije, Grčke i Luksemburga zabranile su uvoz ovakvih žitarica čak i uz dozvolu EU. FDA još uvek nije izmenila svoj stav o bezbednosti upotrebe genetski modifikovane hrane, koji je usvojen 1992., pre svega iz materijalnih razloga (U 1999. god. u SAD trgovina kukuruzom procenjena je na 20 biliona dolara), tako da u SAD još uvek ne postoji obaveza deklarisanja modifikovanih proizvoda). Zemlje u razvoju tek uvode zakonske propise koji se odnose na biološku sigurnost namirnica, a obzirom na činjenicu da će u narednim godinama najviše genetski modifikovanog žita biti uzgajano upravo u tim zemljama, pre svih u Brazilu, Indiji i Kini, ove zemlje su najugroženije ovim problemom.
U Srbiji je pre nešto više od dve godine usvojen Zakon o genetički modifikovanim organizmima u kom se definišu se uslovi za rukovanje, pakovanje, prevoz i otklanjanje neželjenih efekata pri radu sa genetski modifikovanim organizmima. Osnovana je posebna radna grupa stručnog saveta za biološku sigurnost koja daje mišljenje za izdavanje dozvola za upotrebu modifikovanih organizama. Potrošačima se pruža prilika da sami izaberu i odluče koje će proizvode da koriste.
Zakon je, takođe, praćen određenim brojem pravilnika (pravilnici o ograničenoj upotrebi, uvođenju u proizvodnju i stavljanju u promet genetički modifikovanih organizama kao i pravilnik o registrima genetički modifikovanih organizama), dok je rad ekspertskog tela regulisan Poslovnikom o radu Nacionalnog saveta za biološku sigurnost. Na međunarodnom nivou, pored Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti ovu materiju regulišu i mnogi međunarodni kodeksi i fitosanitarni propisi. Za Srbiju je, naravno, od značaja i regulativa Evropske Unije, s obzirom na razmere trgovinske razmene i nameru da u perspektivi postanemo član ove zajednice.
Prehrambeni proizvodi dobijeni biotehnologijom mogu popraviti kvalitet osnovi namirnice, na primer njen ukus i njen sastav. Za nerazvijene zemlje posebno je korisno gajenje pasulja otpornog na patogene, virus-rezistentne papaje, Bt pamuka, kao i pirinča obogaćenog vitaminom A. U skoroj budućnosti treba očekivati i krompir koji apsorbuje manje ulja pri prženju, kukuruz i soju sa povećanim sadržajem proteina, paradajz sa svežijim ukusom, kao i slađe jagode. Postavlja se pitanje koliko smo zaista sigurni i koliko vremena treba da prođe da bi se nešto potvrdilo ili opovrgnulo u praksi?
Preko ramena
Loreal- Profi član
- Broj poruka : 3359
Datum upisa : 30.01.2013
Re: Genetski modifikovana hrana
zlo.užas.pošas dvadeset prvog veka......
ne spavajte,ne mislite da će to neko drugi da reši umesto vas,borite se protiv ovog zla.....
ne spavajte,ne mislite da će to neko drugi da reši umesto vas,borite se protiv ovog zla.....
laza- Stepski vuk
- Broj poruka : 13716
Datum upisa : 14.05.2010
Godina : 58
Re: Genetski modifikovana hrana
Tako je Lazo
Loreal- Profi član
- Broj poruka : 3359
Datum upisa : 30.01.2013
Re: Genetski modifikovana hrana
Glifosat herbicidi (jedan zajednički naziv je RoundUp) su uglavnom najčešće korišćeni herbicidi u SAD i svetu. U poljoprivredi su u širokoj upotrebi kod genetski modifikovanih useva koji su glifosat-tolerantni, ali su takođe u širokoj upotrebi u dvorištima, baštama i drugim javnim oblastima.
Simptomi koji se javljaju pri izloganju Glifosatu su iritacija očiju, peckanje očiju, zamagljen vid, osip na koži, crvenilo ili svrab kože, mučnina, bol u grlu, astma i otežano disanje, glavobolja, letargija, krvarenje nosa, i vrtoglavica.
Glifosat koji sadrže herbicidi izaziva genetska oštećenja u laboratorijskim testovima sa ljudskim ćelijama, kao i na testovima sa laboratorijskim životinjama.
Studije poljoprivrednika i drugih ljudi izloženih glifosat herbicidima su pokazala da je ovo izlaganje povezano sa povećanjem rizika od dobijanja raka Non-Hodgkin, pobačajima i poremećajem deficita pažnje. Za svaku od opasnosti identifikovane u ovim studijama takođe postoje laboratorijske studije sa rezultatima koji su u skladu sa studijama izloženih ljudi.
Tu je i laboratorijski dokazi da glifosat herbicidi smanji proizvodnju polnih hormona.
Studije da glifozat kontaminira vode su ograničene, ali novi rezultati ukazuju na to da često može
Zagaditi vode u oba, poljoprivredna i urbana područja.
1. Industrija uljučujući i Monsanto, je znala od 1980.god. iz svojih studija da glifozat izaziva deformitete na eksperimentalnim životinjama.
2. Industrija zna od 1993.god. da se ovi deformiteti javljaju i pri nižim i srednjim dozama upotrebe.
3. Nemačka vlada zna od 1998.god . ako ne i ranije, da glifozat izaziva deformitete.
4. Naučni eksperti Evropske komisije za razmatranje znaju za deormitete još od 1999.god.
5. Evropska komisija zna od 2002.god. da Glifozat izaziva deformitete. Iste godine je potpisala trenutno odobrenje upotrebe Glifozata.
.-Rezultati istraživanja medicinsog univerziteta u Beču pokazuju da ne postoji sigurna doza korišćenja Raundapa jer i doza od 0,02%, (to je daleko manje od preporučene doze koja se koristi u poljoprivredi), udisanjem uništava DNK čoveka i uzrokuje pojavu kancera
-Komercijalnom Glofosatu se pored aktivne supstance dodaju emulzije za prianjanje koje se razlikuju u sastavu i kolicini i mogu biti otrovnije od samoga glifosata. (naucni rad Bradberry, Sally M; Proudfoot, Alex T; Vale, J Allister (2004). “Glyphosate Poisoning”. Toxicological Reviews 23 (3): 159–67. PMID 15862083. )
-Iako se tvrdi da glifosat u tlu može da ostane od 3 dana (Teksas) do 141 dan (Ajova), zavisno od vrste tla u Švedskim šumama nađen je i posle 2 godine u tlu! (Izvor Torstensson, NT; Lundgren, LN; Stenström, J (1989). “Influence of climatic and edaphic factors on persistence of glyphosate and 2,4-D in forest soils”. Ecotoxicology and Environmental Safety 18 (2): 230–9. doi:10.1016/0147-6513(89)90084-5. PMID 2806176. )
-Glifosat izaziva deficit hranljivih mikroelemenata u biljkama- biljke postaju slabije i manje hranljive vrednosti. Osim toga glifosat ubija korisne bakterije u tlu koje biljku hrane azotom. (Izvor Dick, Richard; Lorenz, Nicola; Wojno, Michal; Lane, Matt (2010). “Microbial dynamics in soils under long-term glyphosate tolerant cropping systems”. 19th World Congress of Soil Science.
-Studija objavljena 2000godine pokazala je da glifosat napada enzim koji stvara testosteron kod miševa (Izvor Walsh, LP; McCormick, C; Martin, C; Stocco, DM (2000). “Roundup inhibits steroidogenesis by disrupting steroidogenic acute regulatory (StAR) protein expression”. Environmental health perspectives 108 (8): 769–76. doi:10.1289/ehp.00108769. PMC 1638308. PMID 10964798.)
-Studija Seralini laboratorije 2005. godine pokazala je da glifosat deluje na enzim aromatazu koji je enzim koji utiče na ženski hormon estrogen. Test je radjen na ljudskim ćelijama poreklom od dečije posteljice. Roundap verzija glifosata je jačala takav utica u odnosu na druge verzije glifosata. (izvor podataka Placental Cells and Aromatase”. Environmental Health Perspectives 113 (6): 716–20. doi:10.1289/ehp.7728. PMC 1257596. PMID 15929894.)
-Franscuska Seralini laboratorija je 2009.godine ustanovila da Glifosat ometa endokrini sistem čoveka i napada ćelije jetre. (izvor podatka Gasnier, Céline; Dumont, Coralie; Benachour, Nora; Clair, Emilie; Chagnon, Marie-Christine; Séralini, Gilles-Eric (2009). “Glyphosate-based herbicides are toxic and endocrine disruptors in human cell lines”. Toxicology 262 (3): 184–91. doi:10.1016/j.tox.2009.06.006. PMID 19539684.)
Simptomi koji se javljaju pri izloganju Glifosatu su iritacija očiju, peckanje očiju, zamagljen vid, osip na koži, crvenilo ili svrab kože, mučnina, bol u grlu, astma i otežano disanje, glavobolja, letargija, krvarenje nosa, i vrtoglavica.
Glifosat koji sadrže herbicidi izaziva genetska oštećenja u laboratorijskim testovima sa ljudskim ćelijama, kao i na testovima sa laboratorijskim životinjama.
Studije poljoprivrednika i drugih ljudi izloženih glifosat herbicidima su pokazala da je ovo izlaganje povezano sa povećanjem rizika od dobijanja raka Non-Hodgkin, pobačajima i poremećajem deficita pažnje. Za svaku od opasnosti identifikovane u ovim studijama takođe postoje laboratorijske studije sa rezultatima koji su u skladu sa studijama izloženih ljudi.
Tu je i laboratorijski dokazi da glifosat herbicidi smanji proizvodnju polnih hormona.
Studije da glifozat kontaminira vode su ograničene, ali novi rezultati ukazuju na to da često može
Zagaditi vode u oba, poljoprivredna i urbana područja.
1. Industrija uljučujući i Monsanto, je znala od 1980.god. iz svojih studija da glifozat izaziva deformitete na eksperimentalnim životinjama.
2. Industrija zna od 1993.god. da se ovi deformiteti javljaju i pri nižim i srednjim dozama upotrebe.
3. Nemačka vlada zna od 1998.god . ako ne i ranije, da glifozat izaziva deformitete.
4. Naučni eksperti Evropske komisije za razmatranje znaju za deormitete još od 1999.god.
5. Evropska komisija zna od 2002.god. da Glifozat izaziva deformitete. Iste godine je potpisala trenutno odobrenje upotrebe Glifozata.
.-Rezultati istraživanja medicinsog univerziteta u Beču pokazuju da ne postoji sigurna doza korišćenja Raundapa jer i doza od 0,02%, (to je daleko manje od preporučene doze koja se koristi u poljoprivredi), udisanjem uništava DNK čoveka i uzrokuje pojavu kancera
-Komercijalnom Glofosatu se pored aktivne supstance dodaju emulzije za prianjanje koje se razlikuju u sastavu i kolicini i mogu biti otrovnije od samoga glifosata. (naucni rad Bradberry, Sally M; Proudfoot, Alex T; Vale, J Allister (2004). “Glyphosate Poisoning”. Toxicological Reviews 23 (3): 159–67. PMID 15862083. )
-Iako se tvrdi da glifosat u tlu može da ostane od 3 dana (Teksas) do 141 dan (Ajova), zavisno od vrste tla u Švedskim šumama nađen je i posle 2 godine u tlu! (Izvor Torstensson, NT; Lundgren, LN; Stenström, J (1989). “Influence of climatic and edaphic factors on persistence of glyphosate and 2,4-D in forest soils”. Ecotoxicology and Environmental Safety 18 (2): 230–9. doi:10.1016/0147-6513(89)90084-5. PMID 2806176. )
-Glifosat izaziva deficit hranljivih mikroelemenata u biljkama- biljke postaju slabije i manje hranljive vrednosti. Osim toga glifosat ubija korisne bakterije u tlu koje biljku hrane azotom. (Izvor Dick, Richard; Lorenz, Nicola; Wojno, Michal; Lane, Matt (2010). “Microbial dynamics in soils under long-term glyphosate tolerant cropping systems”. 19th World Congress of Soil Science.
-Studija objavljena 2000godine pokazala je da glifosat napada enzim koji stvara testosteron kod miševa (Izvor Walsh, LP; McCormick, C; Martin, C; Stocco, DM (2000). “Roundup inhibits steroidogenesis by disrupting steroidogenic acute regulatory (StAR) protein expression”. Environmental health perspectives 108 (8): 769–76. doi:10.1289/ehp.00108769. PMC 1638308. PMID 10964798.)
-Studija Seralini laboratorije 2005. godine pokazala je da glifosat deluje na enzim aromatazu koji je enzim koji utiče na ženski hormon estrogen. Test je radjen na ljudskim ćelijama poreklom od dečije posteljice. Roundap verzija glifosata je jačala takav utica u odnosu na druge verzije glifosata. (izvor podataka Placental Cells and Aromatase”. Environmental Health Perspectives 113 (6): 716–20. doi:10.1289/ehp.7728. PMC 1257596. PMID 15929894.)
-Franscuska Seralini laboratorija je 2009.godine ustanovila da Glifosat ometa endokrini sistem čoveka i napada ćelije jetre. (izvor podatka Gasnier, Céline; Dumont, Coralie; Benachour, Nora; Clair, Emilie; Chagnon, Marie-Christine; Séralini, Gilles-Eric (2009). “Glyphosate-based herbicides are toxic and endocrine disruptors in human cell lines”. Toxicology 262 (3): 184–91. doi:10.1016/j.tox.2009.06.006. PMID 19539684.)
laza- Stepski vuk
- Broj poruka : 13716
Datum upisa : 14.05.2010
Godina : 58
Re: Genetski modifikovana hrana
Sve se slažem sa tobom Lazo. I strašno se bojim mogućih mutacija i bolesti koje izaziva ovakva hrana ili će izazvati. Najgore od svega je što to jedu i djeca... Šta li će od njih biti...
Loreal- Profi član
- Broj poruka : 3359
Datum upisa : 30.01.2013
Re: Genetski modifikovana hrana
ovo je opasnost veća od rata,veća od cunamija....moramo je ozbiljno shvatiti..
pratim dugo ovu temu i užasnut sam koliko su ljudi spremni da idu daleko a sve zarad profita....
otpor.....to je rešenje,i na samo pomen gmo-a otpor,ustanak,pištaljke,motke..
pokušaj da proizvode kupuješ kod poznatih,plati i skuplje ali da znaš šta daješ deci,nismo mi još u tolikoj opasnosti ali moramo imati jasan stav po pitanju otrova koji nam se nameće....
pratim dugo ovu temu i užasnut sam koliko su ljudi spremni da idu daleko a sve zarad profita....
otpor.....to je rešenje,i na samo pomen gmo-a otpor,ustanak,pištaljke,motke..
pokušaj da proizvode kupuješ kod poznatih,plati i skuplje ali da znaš šta daješ deci,nismo mi još u tolikoj opasnosti ali moramo imati jasan stav po pitanju otrova koji nam se nameće....
laza- Stepski vuk
- Broj poruka : 13716
Datum upisa : 14.05.2010
Godina : 58
Re: Genetski modifikovana hrana
http://ekopatrioti.rs/genetski-modifikovani-organizmi/
pogledaj te video na kraju...
pogledaj te video na kraju...
laza- Stepski vuk
- Broj poruka : 13716
Datum upisa : 14.05.2010
Godina : 58
Re: Genetski modifikovana hrana
Pogledala sam i šokirana sam....
Loreal- Profi član
- Broj poruka : 3359
Datum upisa : 30.01.2013
Re: Genetski modifikovana hrana
http://www.vaseljenska.com/drustvo/ljiljana-blagojevic-poziva-na-pobunu-protiv-gmo-hrane/
https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=MRwJJjhJIfc
akcije se već organizuju,srbija će biti protiv ali problem će biti uvezena hrana...
https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=MRwJJjhJIfc
akcije se već organizuju,srbija će biti protiv ali problem će biti uvezena hrana...
laza- Stepski vuk
- Broj poruka : 13716
Datum upisa : 14.05.2010
Godina : 58
Similar topics
» CODEX ALIMENTARIUS
» Hrana i piće
» Svjetlost kao hrana
» Brza hrana pogubna po srce
» Hrana koja podstiče nervozu i stres
» Hrana i piće
» Svjetlost kao hrana
» Brza hrana pogubna po srce
» Hrana koja podstiče nervozu i stres
Ideja forum :: NAUKA :: Svet nauke
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|
Pon Feb 19, 2024 3:30 pm od djuro
» Koliko se uopšte razumemo?
Uto Jan 23, 2024 9:05 am od djuro
» Kakav je pravi hriscanin?
Pon Jan 15, 2024 5:27 pm od djuro
» Dekadencija zapadne civilizacije
Sub Jan 13, 2024 7:26 pm od djuro
» Reći šta o drugima misliš
Sub Jan 13, 2024 7:12 pm od djuro
» Kako je propalo društvo...
Pet Dec 29, 2023 6:28 pm od djuro
» Prostitucija
Pet Dec 29, 2023 6:19 pm od djuro
» Dobra strana stresa
Pet Dec 29, 2023 6:10 pm od djuro
» Laganje i kleveta
Pet Dec 29, 2023 6:05 pm od djuro
» Kako podnosite negativnu kritiku?
Pet Dec 29, 2023 6:02 pm od djuro
» Ratovi devedesetih
Pon Avg 07, 2023 2:11 pm od andjeo01
» Šta trenutno slušaju vaše komšije iz vaših zvučnika? :affraid:
Čet Maj 11, 2023 5:27 pm od andjeo01
» Odavno nisam čuo/čula
Sre Maj 03, 2023 9:06 pm od Johnny-Azra