Ideja forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



Navigacija
 Portal
 Forum
 FAQ
Ko je trenutno na forumu
Imamo 45 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 45 Gosta :: 1 Provajder

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 309 dana Pon Jan 09, 2012 11:51 pm
Zadnje teme
» Postoji li zlo?
Temperament - Page 4 EmptyPon Feb 19, 2024 3:30 pm od djuro

» Koliko se uopšte razumemo?
Temperament - Page 4 EmptyUto Jan 23, 2024 9:05 am od djuro

» Kakav je pravi hriscanin?
Temperament - Page 4 EmptyPon Jan 15, 2024 5:27 pm od djuro

» Dekadencija zapadne civilizacije
Temperament - Page 4 EmptySub Jan 13, 2024 7:26 pm od djuro

» Reći šta o drugima misliš
Temperament - Page 4 EmptySub Jan 13, 2024 7:12 pm od djuro

» Kako je propalo društvo...
Temperament - Page 4 EmptyPet Dec 29, 2023 6:28 pm od djuro

» Prostitucija
Temperament - Page 4 EmptyPet Dec 29, 2023 6:19 pm od djuro

» Dobra strana stresa
Temperament - Page 4 EmptyPet Dec 29, 2023 6:10 pm od djuro

» Laganje i kleveta
Temperament - Page 4 EmptyPet Dec 29, 2023 6:05 pm od djuro

» Kako podnosite negativnu kritiku?
Temperament - Page 4 EmptyPet Dec 29, 2023 6:02 pm od djuro

» Ratovi devedesetih
Temperament - Page 4 EmptyPon Avg 07, 2023 2:11 pm od andjeo01

» Šta trenutno slušaju vaše komšije iz vaših zvučnika? :affraid:
Temperament - Page 4 EmptyČet Maj 11, 2023 5:27 pm od andjeo01

» Odavno nisam čuo/čula
Temperament - Page 4 EmptySre Maj 03, 2023 9:06 pm od Johnny-Azra

https://2img.net/h/s1.postimg.cc/2jaw3c4r7j/logo-cir.png
https://2img.net/h/s28.postimg.cc/sbinr7rvx/bloggif_58f133ee2ca1e.png
https://2img.net/h/s17.postimg.cc/p630tcadr/vremenska_prognoza.png
Traži
 
 

Rezultati od :
 


Rechercher Napredna potraga


Temperament

+15
NFS_MW_girl
Noelia
Johnny-Azra
Idejan
Lepa protina kći
Miško
slavena
Orhideja
Cleopatra
Fristajlo
digitalmandrak
Vidra
sini_do
Avramova
Jurivaka
19 posters

Strana 4 od 4 Prethodni  1, 2, 3, 4

Ići dole

Temperament - Page 4 Empty Re: Temperament

Počalji od Idejan Pon Avg 29, 2016 11:43 pm

bile su iste vjere, Avramova. Nesporazum sam vec objasnio da je u razlicitoj religiji, moje nane i tvoje bake-inace divne zene.Eto i danas isto tako ostalo.Sada je na nama da i mi tako, sve prezivimo, kako ove ispred nas tako i ove iza nas - sve prolazi polako.
Idejan
Idejan
Super član
Super član

Broj poruka : 5951
Datum upisa : 21.09.2011

Nazad na vrh Ići dole

Temperament - Page 4 Empty Re: Temperament

Počalji od ttooma Sub Nov 19, 2016 4:28 pm

POJAM TEMPERAMENTA I PODELA


Vrlo često se svi mi zadesimo u pojedinim situacijama na koje reagujemo svako na manje ili više različit način, što umnogome zavisi od pojedinih faktora a to su: obrazovanja, godine starosti, duhovnosti itd. Najprostiju definiciju temperamenta bismo mogli odrediti kao emocionalno reagovanje na pojedine situacije. Temperamentom označavamo , pre svega kojom se jačinom, dužinom trajanja, intezitetom javljaju osećanja. Takođe, treba reći da temperament predstavlja i dispozicije za način emocionalnog reagovanja. Ali treba reći da temperament ne označava samo emocionalno stanje pojedinca nego i brzinu, snagu i trajaje svih aktivnosti pojedinca uopšte. Dakle, predstavlja način reagovanja na različite draži i različite situacije. U mnogim literaturama možemo sresti različitu podelu temperamenta i različitih autora.
Jednu od poznatijih podela dao je grčki mislilac i filozof Hipokrat, a koju je upotpunio drugi antički mislilac Klaudije Galen (129- 216) poznatiji kao Galen iz Pergama. Bio je grčki pisac, lekar i filozof. Pergam je antički grad koji se nalazi u severozapadnom delu Male Azije , nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.


Hipokrat

i Galen iz Pergama


Njegove teorije su imale veoma velikoi uticaj na zapadnu medicinu i duže od jednog milenijuma. Bavio se anatomskom građom organizama majmuna i ljudi i njihovim seciranjem da bi se dokazali pojedini eksperimenti. Galen je izvršio brojne eksperimente sa podvezivanjem nerava kako bi potrkrepio teoriju, koja važi i danas da mozak upravlja svim pokretima mišića preko centralnog i perifernog nervnog sistema.Treba reći da je Galen anatomiju smatrao temeljnom naukom i na osnovu ekspreimenata sa životinjama opisao nerve glave i srčane zaliske, i dokazao je da arterije prenose krv a ne vazduh. Prema pojedinim saznanjima utvrđeno je da je napisao oko 300 dela a od toga sačuvano je svega 150.
Hipokratova klasifikacija razlikuje 4 tipa temperamenta:
-kolerički,
-sangvinični,
-flagmetički
-melanholični temperament

Kolerički temperament se ogleda u jakim osećanjima, lakom rešavanju na akciju i čestom uzbuđivanju. Kada govoriim o karakteristikama koleričkog temperamenta treba reći da se osoba sa koleričkim temeperamentom lako naljuti, lako i jako manifestuje svoju ljutnju, pa zatim vrlo često dolazi u sukobe sa drugim ljudima. Ovu vrstu temperamenta karakterišu nagle i veoma jake reakcije.
Sangvinični temperament je vrsta temperamenta koja se po svojim manifestacijama i karaketeristikama razlikuje od perdhodnog temperamenta. Ovu vrstu temperamenta karakteriše brzo reagovanje na pojedine situacije, čija osećanja, međutim nisu jaka i po dužini ne traju dugo. Takav čovek veoma lako menja raspoloženje u pozitivno a sklon je i vedrom raspoloženju. Ovaj temperamenet karakterišu slabe i spore reakcije. Flagmatični vrlo lagane reagovanje a kada reaguje on reaguje vrlo umirijućm intezitetom.
Melanholični temperament je vrsta temperamenta koju karakeriše vrlo retko reagovanje ali kada pojedinac sa ovakvim temperamentom reaguje onda on to čini intezivnim osećanjima koje dugo traju. Reakcije su retke spore ali veoma jake.
Temperament zajedno sa inteligencijom i fizičkim osobinama pojedinca u veoma velikoj meri zavise i od naseđa. Različiti autori naglašavaju različite struje kada je u pitanju temperament. Pa tako da neki autori temperament u potpunosti svode na nasleđe. Odnosno smatraju da temperament kod pojedinaca uglavnom zavisi od genetske predispozicije, tj. od onoga što nasleđuju od svojih roditelja. Takođe takvi autori smatraju da je temperament određen u potpunosti organizacijom i strukturom vegetativnog nervnog sistema i sa njim povezanog endokrinog sistema.
Neki autori se salžu sa pojedinim autorima da je od veoma veilikog značaja nasleđe, odnosno da temprearament nasleđuju od roditelja, ali s tim da pojedini autori smatraju da temperament ne odlučuje samo nasleđe već da ima i uticaja uslove sredine u kojoj čovek živi.
Dakle način života, vreme kako pojedinac provodi, uslovi života, su takođe veoma bitnoi faktori pored nasleđa za formiranje određenog temperamenta. Temperament se u izvesnoj meri u toku života može u izvesnoj meri menjati, i to ne samo zbog zakonitih promena fizioloških osnova( jer se i starenjem menja i funkcionisanje vegetativnog i endokrinog sistema) nego usled opšteg razvitka ličnosti.
Podela temperamenta po Pavlovu
Sličnu podelu temperamenta nalazimo kod poznatog fiziologa i psihologa Ivana Petoviča Pavlova(1849-1936) bio je ruski lekar i naučnik, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1904 godine.


Njegova teorija o uslovnim refleksima veoma je uticala na mnoge naučne discipline kao što je psihologija, psihijatrija, medicina . Hipokrat je svoju podelu temperamenta objašnjavao preovlađavanjem određenih vrsta telesnih sokova: ako preovlađuje žuč ili hole, javlja se kolerični temperament, ako preovlađuje krv (sangvins), sangvinični temperament, ako preovlađuje sluz (flegma) flagmatični temperament, ako peovlađuje crna žuč (melajna hole), melanholični temperament. Treba reći da Pavlov razlikuje podelu temperamenta prema funkcionisanju centralnog nervnog sistema. On razlikuje dva osnovna procesa u funkcionisanju nervnog sistema: draženje ili stimulacija, tj. stavljanje u funkciju određenih delova centralnog nervnog sistema i kočenje ili inhibiciju tj. prestanak funkcionisanja određenog dela nervnog sistema. Treba reći da Pavlov razlikuje 4 tipa funkcionisanje nervnog sistema. Svakom od ova četiri tipa funkcionisanje nervnog sistema odgovara jedan tip temperamenta.
Živahnom tipu funkcionisanja nervnog sistema, kako Pavlov naziva određeni tip, odgovara sangvinični temperament. Neobuzdanom tipu funkcionisanja nervnog sistema odgovara kolerički temperament. Dok, recimo, flegmatički temperament odgovara mirnom tipu nervnog sistema, a slabom tipu odgovara melanholički temperament. Kada govorimo o temperamentu, treba reći da drugačije gledište na temperament ima Hipokrat a drugačije Pavlov. Takođe, treba reći da Pavlov daje drugačiju ocenu vrednosti nekih od temperamenata no što je to učinio Hipokrat. Za Pavlova flagmatički tip temperamenta predstavlja znatno pozitivniji, vredniji i društveno poželjniji i korisniji tip nego melanholički temperament. Po mišjenju Pavlova osoba je neaktivna i apatična i za društveni život i napredak nevažna i nekorisna, kada je upitanju melanholički temperament i on odgovara slabom tipu funkcionisanja nervnog sistema. Treba naglasiti da postoje i mnoge druge klascifikacije tempewramenta. P tako da imamo klasifikaciju temperamnta američkog psihologa Šeldona ( W.H Sheldona) i nemačkog psihijatra Krečmera (E. Kretschmer).









FAKTORSKA ANALIZA OSOBINE TEMPERAMENTA




Faktorskom analizom temperamenta utvrđuje se najmanji broj faktora ili varijabli na koje se mogu svesti različite osobine temperamenta o kome govore različiti autori.
Faktorskom analizom se ispituju međuzavisnosti unutar velikog broja varijabli, te ih se nastoji objasniti uz pomoć malog broja zajedničkih faktora. Giford daje široko zanačenje pojmu temperamenta. Označavajući osobinama temperamenta sve osobine koje ukazuju načine rada, mogu se razlikovati 15 faktora temperamenta ili 15 osnovnih osobina temperamneta. Petnaest faktora koji su u osnovi ponašanja koji se manifestuju u osobinama temperamenta. Gilford deli na faktore temperamenta koji se manifestuje u mnogima različiim aktivnostima, zatim na faktore koji se izražavaju samo u emocionalnom načinu ragovanja, na faktore, koji se pre svega ogledaju u ponašanjui u vezi sa ostalim ljudima.
Pet faktora temperamenta koji pokazuju ponašanje uopšte, a koji su u vezi sa različitim vrstama aktivnosti jesu:
- samopouzdanost- nesigurnost
- živost- tromost
- impulsivnost- promišljenost
- uzdržljivost- neobuzdanost
- objektivan odnos- preosetljivost
Samopouzdanost se bazira na tme da pojedinac ima sećanje i vere u sebe da može izvršiti sve što poželi. Kada govorimo o samopouzdanosti , pre svega mislimo na pojedince koji imaju težnju i motivaciju da prevazilaze gotove sve prepreke na koje nailaze. Takva osoba je samouverena, ima pouzdanje i uverenenost u sebe.
Na suprot samopouzdanju iamo nesigurnost i inferiornost. Nesigurnost se odražava na nedovoljnom uverenju kada su u pitanju naše odluke, mišljenja, stavovi. Takva osoba je veoma nesigurna u društvu i stiče utisak baziranom na neprijatnom osećanju da se sve što se gvori u društvu odnosi na nas i na naše osobine.
Živost, zainteresovanost za sve što se zbiva oko nas i učestvovanje u svemu. Takva osoba je spremna za svaku akciju ukoliko smatra da će poboljšati situaciju ili okolnosti na neki način. Na suprot tome imamo tromost. Takva osoba je pasivna i vrlo nezainteresovana za sva zbivanja oko sebe. Tromost se bazira na nezainteresovanost, odnosno zainteresovanost u nekoj veoma maloj meri oko nečega i ne obraćanje pažnje na sve to.
Impulsivnost, bazira se na veoma kratkotrajno reagovanje. To je momentalno reagovanje bez prevelikog razmišljanja. Suprotno je promišljenost. Promišljenost se odnosi na staloženosti potpunijeg razmišljanja oko nečega.
Objektivan odnos se manifestuje na korektnom i objektivim odnosima i interakcijama sa ostalim ljudima uz uvažavanje tuđih osećanja, mišljenja itd. Suprotno od objektivnog odnosa nailazimo na preosetljivost. Ispoljavaju se u procenjivanju svega što se čuje u nepristrasnom razmatranju kritike koja nam se upućuje.
Drugu grupu faktora koji pokazuje emocionalno ponašanje čine sledećih 5 faktora.
-vedrina- potištenost,
-emocionalna zrelost- emocionalna nezrelost,
-hladnokrvnost- nervoznost
-trajanje raspoloženja- naglomenjanje raspoloženja,
Uravnoteženost- egocentričnost.
Potištenost ili deprimeiranost kao jedne krajnosti prvog od ovih faktora javlja pesimističko gledanje na budućnost, osećanje zabrinutosti, osamljenosti, kao drugoj krajnosti, suprotne osobine.
Emocionalna zrelost karakteriše razlikovanje u emocionalnom doživljavanju i reagovanju od perioda nezrelosti. U kojoj meri je pojedinac uspeo da prevaziđe infantilno , nezrelo ponašanje i dostiglo nivo emocionalne zrelosti. Emocionalna zrelost podrazumeva i shvatanje i razumevanje drugih osećanja, realnih situacija itd. Takođe, podrazumeva i veoma dobru emocionalnu kontrolu i stabilnost.
Emocionalna nezrelost, brzo i lako emocionalno reagovanje, nekontrolisanje svojih emocionalnih manifestacija. Dakle, osoba koja ispoljava neku vrstu emocija ona ispoljava vrlo nekontrolisano, i prisutnost sklonosti sanjarenju. Emocionalna nezrelost se , pre svega , bazira na reagovanje u pojedinim situacijama koje odgovara više mlađem uzrastu nego uzrastu osobe koja će na takav način da reaguje. Emocionalna nezrelost podrazumeva i nedovoljno razvijeno emocionalno ponašanje , egocentrizam( podrazumeva sagledavanje pojedinih situacija isključivo iz svog ugla). Dakle, pojedinac se skoro u potpunosti usredsređuje na sebe i svoje potrebe, zanemarujući potrebe drugih, zatim nesposobnost emocionalne kontrole. Treba reći da emocionalna nezrelost može nastati kao rezulat emocionalne nedovoljne razvijenosti ili rezultat regresije( vraćanje ili nazadovanje na prevaziđeni oblik ponašanja).
Svaki pojedinac kada ispoljava neki vid emocija on to radi samanje ili više vidljivim pokretima tela , lica.
Nervoznost- hladnokrvnost, manifestuje se u osećanju nemira, lakom ometanju u aktivnosti do koje dolazi usred mnogih draži, nesposobnost opuštanja organizma, mirovanja i odmora.
U treću grupu osnovnih osobina temperamneta čine dimenzije koje se manifestuju u ponašanju prema drugim ljudima. To su određene manifestacije organizma kao što su:
- sigurnost- plašljivost,
- samostalnost- oslanjanje na druge,
- socijalna inicijativa- pasivnost,
- prijateljski odnosi prema drugima- neprijateljski odnosi prema drugima,
- -tolerantnost- kritizerstvo.
Sigurnost- plašljivost
Sigurnost podrazumeva određeno reagovanje i određene postupke za koje je pojedinac misli da su ispravni. Za sigurnost je veoma bitno samopouzdanje, znanje, iskustvo itd. U koliko pojedinac ima prethodnih uspeha u nečemu i određenog znanja ili pojedina emocionalna osećanja on će biti siguran. Dok sa druge strane imamo plašljivost. Plašljivost je suprotno od sigurnosti. Pojedinac se plaši i nije siguran da će njegovi postupci biti ispravni. Imamo pojedine primere da strah ili plašljivost obično ide uz neznanje i nedovoljnog iskustva.
Samostalnost- oslanjanje na druge. Kada govorimo o oslanjanju na druge obično mislimo na neku vrstu zavisnosti od druge ličnosti. Osoba se više oslanja na sebe nego na druge i svu svoju potrebu i svoje obaveze prepušta drugome. Dakle takva osoba više prepušta sebe o odlučivanju drugima nego što će samostalno da donesi pojedine odluke. Tada se osoba, odnosno u pojedinim situacijama preterano se oslanja na drugu osobu ili pojedinu grupu koja se doživljava kao izvor sigurnosti, znanja, ljubavi, blagostanja. U koliko osoba bude u prilici da se oslanja na sebe a ne na tu osobu ili grupu tada će kada dođe do odbacivanje, odlazak ili prisnost osobe dovesti do pojedinih oblika ponašanja kao što su nesigurnost, a u nekim situacijama i do paničnog straha i depresivne reakcije.
Socijalna inicijativa- pasivnost.
Socijalna inicijativa se bazira pre svega na težnji ka ostvarivanju socijalnih kontakata i interakciji između ljudi, porodice, grupe vršnjaka. Ostvarivanje interpersonalnih kontakata koje pojedinac ostvaruje u socijalnom okruženju. Takav pojedinac ostvaruje i realizuje komunikaciju sa ostalima ljudima, započinje razgovor o nekoj temi ili nečemu što je aktualno ili što će doprinositi razvijanju kulturoloških , intelektualnih, duhovnih sposobnosti. Dok pasivnost podrazumeva nezainteresovanost ili vrlo malu zainteresovanost u ostvarivanju intepersonalnih kontakata , odnosa među ljudima. Više se teži ka razmišljanju. Zatim osoba se ne trudi dovoljno da ostvari komunikaciju ili da polemiše o nečemu, nekom događaju ili dešavanju.
Prijateljski odnosi prema drugima- neprijateljski odnosi prema drugima.
Prijateljski odnosi prema drugima se odnosi na interakciji sa drugim ljudima na koji se baziraju na prijateljskoj bazi. Kada govorimo o interakciji koja je bazirana na prijateljskim odnosima obično mislimo na slična ili bribližno ista mišljenja o pojedinim situacijama, vrednostima, događajima u kojima pojedinci provode vreme podržavajući jedni druge i pružanje svaku vrstu pomoći. Jedni prema drugima izražavaju emocionalna osećanja koja se odnose na ljubav, ljubaznost, toplinu, spremnost u pomaganju drugima itd. Prijateljski odnosi prema drugima odnose se na i na socijalnu sredinu sa kojima ljudi stupaju svakodnevno u interakciji razvijajući svoje prijateljske emocionalne odnose, uvažavanje i vrednovanje međusobnih ličnosti itd. Neprijateljski odnosi prema drugima podrazumeva suprotno od prijateljskih odnosa.
Tolerantnost- kritizerstvo
Kada govorimo o tolerantnosti obično mislimo na adekvatan i ravnopravan odnos prema drugima. Poštovanje njihove ličnosti, i uvažavanje svakog angažovanja. Takođe, za tolerantnost možemo reći i pravilan interpersonalni odnos koji podrazumevaju međusobno uvažavanje i podržavanje u cilju postizajnje, odnosno, ostvarivanje pojedinih rezultata. Dok sa druge strane imamo kritizerstvo koje podrazumeva netolerantan odnos prema drugome. Uvažavanje svog truda i svog uspega a pri tome osporavajući rezultate drugih.






ttooma
ttooma
Profi član
Profi član

Broj poruka : 1266
Datum upisa : 26.12.2012
Godina : 40

Nazad na vrh Ići dole

Strana 4 od 4 Prethodni  1, 2, 3, 4

Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu