Ko je trenutno na forumu
Imamo 54 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 54 Gosta :: 1 ProvajderNema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 309 dana Pon Jan 09, 2012 11:51 pm
Zadnje teme
Kontrolni panel
Profil |
Članstvo |
Privatne poruke |
Ostalo |
Traži
Vino
+9
SKYKING
jelena
Vulin
Hogar_Strašni
slavena
SKY RAPTOR
Johnny-Azra
Fraya
Avramova
13 posters
Ideja forum :: ZDRAVLJE :: Gastronomija
Strana 1 od 3
Strana 1 od 3 • 1, 2, 3
Vino
"Nema dovoljino dobrog početka za priču o vinu. Verujem da većina nas u jednom trenutku u životu "otkrije" vino i ostane mu verna. Vino je tako prefinjeno, tako elegantno, tako divno miriše i savršen je pratilac hrane.
Sa malo truda, svako od nas može naučiti sasvim dovoljno o vinu, taman toliko da steknemo veštinu ulepšavanja svojih života pomoću nekoliko gutljaja dragocene tečnosti, pažljivo odabranih da odgovaraju trenutku i okruženju."
Eto lepe pričice za početak ove teme.
Vino je piće bogova; slava nije slava ako nema vina, kao simbol Isusove krvi; vino je zdravo ako se konzumira onako kako je najbolje i kako to rade npr. Francuzi. Čaša vina uz ručak, a onda u popodnevnim sastim uz desert još jedna.
Kažu da Francuskinje u proseku žive 83 godine (za muškarce nisam sigurna pa ću iz izostaviti), samo zato što se drže nepisanog pravila za preporučenu dnevnu dozu.
Vino se ne pije bez emocija jer je napravljeno da se u njemu uživa. Ko ne radi tako, unižava čarobni napitak koji gubi draž ako se ne posluži iz naročitih čaša namenjenih za vino. Crno u jedan oblik, belo u drugi, šampanjac traži malo komocije i širine, a svima nama, uz buke koji nam nudi dobra kapljca još bolje berbe, ostaje da mu se zahvalimo svaki puta kada nam ulepša život, kao sitnica ili ne, svejedno.
Za ovaj put, ostaje da podignemo čaše uz jedan "chin chin".
Sa malo truda, svako od nas može naučiti sasvim dovoljno o vinu, taman toliko da steknemo veštinu ulepšavanja svojih života pomoću nekoliko gutljaja dragocene tečnosti, pažljivo odabranih da odgovaraju trenutku i okruženju."
Eto lepe pričice za početak ove teme.
Vino je piće bogova; slava nije slava ako nema vina, kao simbol Isusove krvi; vino je zdravo ako se konzumira onako kako je najbolje i kako to rade npr. Francuzi. Čaša vina uz ručak, a onda u popodnevnim sastim uz desert još jedna.
Kažu da Francuskinje u proseku žive 83 godine (za muškarce nisam sigurna pa ću iz izostaviti), samo zato što se drže nepisanog pravila za preporučenu dnevnu dozu.
Vino se ne pije bez emocija jer je napravljeno da se u njemu uživa. Ko ne radi tako, unižava čarobni napitak koji gubi draž ako se ne posluži iz naročitih čaša namenjenih za vino. Crno u jedan oblik, belo u drugi, šampanjac traži malo komocije i širine, a svima nama, uz buke koji nam nudi dobra kapljca još bolje berbe, ostaje da mu se zahvalimo svaki puta kada nam ulepša život, kao sitnica ili ne, svejedno.
Za ovaj put, ostaje da podignemo čaše uz jedan "chin chin".
Poslednji put izmenio Avramova dana Pet Jan 30, 2015 12:19 pm, izmenio ukupno 3 puta
____________________________________________________________________________________
Πάντα ῥεῖ
Метнуше замку ногама мојим и стегоше душу моју,
ископаше преда мном јаму и сами падоше у њу. (Псалaм Давидов, 57.6)
Avramova- Legendarni član
- Broj poruka : 69578
Datum upisa : 07.03.2010
Re: Vino
Ja sam vinopija ( doduse u pauzama pijem pivo) i vino me zanima
i kulturoloski,istorijski i,ali i uzivam u njemu.
Pre nego pocnem seriJozno da pisem o vinu iznecu neko svoje
licno zapazanje o ljudima koji piju vino jer znaju da uzivaju u
tom cinu,ali i ukusu i mirisu, i o ljudima koji vino piju jer smatraju
da je to moderno,"in", da tako treba.Ovde se radi o skorojevicima u Srbiji.
Vino razumeju samo ljudi koji i sami poticu iz nekih vinarskih krajeva
jer vec cim progledaju vide roditelje,babe,dede da piju vino.
Ja bih sebe uvrstila u ovu kategoriju, a i udata sam za coveka
u cijoj se porodici generacijama gaji i pije vino.
Ako pogledate geografsku kartu Evrope videcete da problem
sa alkoholom imaju Skandinavci,Poljaci i Rusi jer tamo nema kulture
vina. Cak je u Svedskoj jedno vreme bila i kampanja propagiranja
vina umesto tog zestokog pica i besmislenog opijanja.
Nemacka ( ali i bivsa YU) takodje je podeljena jer se,recimo
u Bosni pije neka brlja, a mislim da je to
slucaj i sa Zapadnom Srbijom.Cuvena sljivovica.
Nastavak o vinu(istoriji i kulturi sledi) :ventilator:
i kulturoloski,istorijski i,ali i uzivam u njemu.
Pre nego pocnem seriJozno da pisem o vinu iznecu neko svoje
licno zapazanje o ljudima koji piju vino jer znaju da uzivaju u
tom cinu,ali i ukusu i mirisu, i o ljudima koji vino piju jer smatraju
da je to moderno,"in", da tako treba.Ovde se radi o skorojevicima u Srbiji.
Vino razumeju samo ljudi koji i sami poticu iz nekih vinarskih krajeva
jer vec cim progledaju vide roditelje,babe,dede da piju vino.
Ja bih sebe uvrstila u ovu kategoriju, a i udata sam za coveka
u cijoj se porodici generacijama gaji i pije vino.
Ako pogledate geografsku kartu Evrope videcete da problem
sa alkoholom imaju Skandinavci,Poljaci i Rusi jer tamo nema kulture
vina. Cak je u Svedskoj jedno vreme bila i kampanja propagiranja
vina umesto tog zestokog pica i besmislenog opijanja.
Nemacka ( ali i bivsa YU) takodje je podeljena jer se,recimo
u Bosni pije neka brlja, a mislim da je to
slucaj i sa Zapadnom Srbijom.Cuvena sljivovica.
Nastavak o vinu(istoriji i kulturi sledi) :ventilator:
Fraya- Profi član
- Broj poruka : 2139
Datum upisa : 19.04.2010
Lokacija : suncana strana sokaka
Re: Vino
Sto se tice kultivacije loze i pavljenja vina tragovi kroz istoriju vode cak do daleke 7-8k BC. i vezani su za podrucje Shat el Araba nekadasnje Mesopotamije pa sve do danasnje Syrije, uz dolinu Eufrata. Vino je cak dospelo u Hamurabijev zakonik. Egipat, Palesttina, Mala Azija, Krit, Grcka su imali razvijenu i brizno negovanu viticulturu.
Grci su pridavali posebno veliku paznju vinu. Slikane vazne jos iz proto geometriskog stila pa sve do "lekythoi" su cesto bile ukrasene lozom, sa obaveznim Dionisusom i njegovim rogom (nije bilo casa) kao i vinovim liscem.
Ljubitelji vina su sigurno culi za retsinu, tipicno stono grcko vino aromatizovano borovim iglicama. (Kourtaki je good). Taj obicaj potice jos iz pre-anticke Grcke.. Grci su voleli da flawor raznim zacinima vino, i skoro su ga uvek pili razblazeno sa vodom.
Za danasnju viticulturu na starom kontinentu su najzasluzniji Rimljanii. Ta velika civilizacija zaljubljena u anticku Grcku je pored mitologije, umetnosti od Grka preuzela i ljubav prema lozi i vinu. Rimsko carstvo kao organizovana drzava je zasluzno za sirenje viticulture na neke danas najpoznatije vinske regione u Evropi, Spaniju, Francusku, Nemacku. Pojedini vinogradi vode poreklo jos iz rimskog doba.
Propast Rimskog carstva, velike seobe, kulturni i civilizaciski vakum Zapdne Evrope je skoro unistio vitculturu koja je ostala kao nasledje velikog Rimskog carstva. Loza i pravljenje vina se svelo na okvire manastira. Monasi su zasluzni za neke pred sorte danasnje loze, a sasvim sigurno za vinske derivate kao sto su liqueuri i cognac. Takodje ono sto se zove "vinski podrum" je nastalo u okviru manastirskih podruma, retke cvrste gradjevine za to doba.
Evropa masovno otkriva vino tek u renesansi. Vino pocinje da bude trzisni exportni artikal, izmedju francuza na jednoj strani i flamanaca i engleza na drugoj. Vinski trejd putevi su utrti u kasnoj renesansi da bi svoj vrh doziveli u zrelom baroku. Bordeaux i dolina Loire postaju opsesija engleskoj kruni, a sve vise i engleskim, flamanskim plemicima.
Radoznali Colombo, Cabot i ekipa su utrli put za razvoj viticulture u "novom svetu" . A, to je mnogo kostalo stari svet. Sredinom XIX veka iz Amerike u Francusku stize Phylloxera (bubica) koja je skoro opustosila evropske vinograde. Intresantno je da je loza iz Sonoma i Nape u Californiji otporna na phylloxero. Iako sam cula da su imali neke pronlem 90'. btw Napa ima izuzetan sastav zemljista loza je jako otporna a koren je zasticeniji jer je oblozen mnogo debljom opnom,korom (english: bark).
Primucstvo Bordeauxa i Loare pocinje polako da se gubi u XX veku a i ranije. Englezi otkrivaju Spanski sherry, Portugalski Port, divna vina sa Madeire, takodje pitka bela Rajnska vina .... Danas smo svedoci da nove regije kao AU, Chile, USA pocinju polako da prilaze samom vrhu svetskih proizvodjaca vina, kvalitetom kao prvo, cenom takodje.
Grci su pridavali posebno veliku paznju vinu. Slikane vazne jos iz proto geometriskog stila pa sve do "lekythoi" su cesto bile ukrasene lozom, sa obaveznim Dionisusom i njegovim rogom (nije bilo casa) kao i vinovim liscem.
Ljubitelji vina su sigurno culi za retsinu, tipicno stono grcko vino aromatizovano borovim iglicama. (Kourtaki je good). Taj obicaj potice jos iz pre-anticke Grcke.. Grci su voleli da flawor raznim zacinima vino, i skoro su ga uvek pili razblazeno sa vodom.
Za danasnju viticulturu na starom kontinentu su najzasluzniji Rimljanii. Ta velika civilizacija zaljubljena u anticku Grcku je pored mitologije, umetnosti od Grka preuzela i ljubav prema lozi i vinu. Rimsko carstvo kao organizovana drzava je zasluzno za sirenje viticulture na neke danas najpoznatije vinske regione u Evropi, Spaniju, Francusku, Nemacku. Pojedini vinogradi vode poreklo jos iz rimskog doba.
Propast Rimskog carstva, velike seobe, kulturni i civilizaciski vakum Zapdne Evrope je skoro unistio vitculturu koja je ostala kao nasledje velikog Rimskog carstva. Loza i pravljenje vina se svelo na okvire manastira. Monasi su zasluzni za neke pred sorte danasnje loze, a sasvim sigurno za vinske derivate kao sto su liqueuri i cognac. Takodje ono sto se zove "vinski podrum" je nastalo u okviru manastirskih podruma, retke cvrste gradjevine za to doba.
Evropa masovno otkriva vino tek u renesansi. Vino pocinje da bude trzisni exportni artikal, izmedju francuza na jednoj strani i flamanaca i engleza na drugoj. Vinski trejd putevi su utrti u kasnoj renesansi da bi svoj vrh doziveli u zrelom baroku. Bordeaux i dolina Loire postaju opsesija engleskoj kruni, a sve vise i engleskim, flamanskim plemicima.
Radoznali Colombo, Cabot i ekipa su utrli put za razvoj viticulture u "novom svetu" . A, to je mnogo kostalo stari svet. Sredinom XIX veka iz Amerike u Francusku stize Phylloxera (bubica) koja je skoro opustosila evropske vinograde. Intresantno je da je loza iz Sonoma i Nape u Californiji otporna na phylloxero. Iako sam cula da su imali neke pronlem 90'. btw Napa ima izuzetan sastav zemljista loza je jako otporna a koren je zasticeniji jer je oblozen mnogo debljom opnom,korom (english: bark).
Primucstvo Bordeauxa i Loare pocinje polako da se gubi u XX veku a i ranije. Englezi otkrivaju Spanski sherry, Portugalski Port, divna vina sa Madeire, takodje pitka bela Rajnska vina .... Danas smo svedoci da nove regije kao AU, Chile, USA pocinju polako da prilaze samom vrhu svetskih proizvodjaca vina, kvalitetom kao prvo, cenom takodje.
Fraya- Profi član
- Broj poruka : 2139
Datum upisa : 19.04.2010
Lokacija : suncana strana sokaka
Re: Vino
razumijem se dovoljno..dok ga pijem..a jos bolje posle...tako da ne moram "poticati" iz vinarskih krajeva..da bi uzivala u vinu...
Gost- Gost
Re: Vino
Ako te nesto zanima o vinu,pitaj, meni je to kao neki hobi,
Fraya- Profi član
- Broj poruka : 2139
Datum upisa : 19.04.2010
Lokacija : suncana strana sokaka
Re: Vino
Evo mene zanima ..Zašto se za vino kaže ..Aj ti ,stiću te ja ''
Johnny-Azra- Super član
- Broj poruka : 6772
Datum upisa : 10.03.2010
Re: Vino
Za tebe dve,aj mozda i dve i po, ili konkretnije pola
buteljke od 0.7 l.
Ja mogu da popijem i celu, a to nekada i uradim, ali je
onda spasavaj se ko moze
buteljke od 0.7 l.
Ja mogu da popijem i celu, a to nekada i uradim, ali je
onda spasavaj se ko moze
Fraya- Profi član
- Broj poruka : 2139
Datum upisa : 19.04.2010
Lokacija : suncana strana sokaka
Re: Vino
Vino je plemenito piće,treba ga znati piti,inače ja sam ljubitelj istog,inače neverovatan je afrodizijak
SKY RAPTOR- Član
- Broj poruka : 277
Datum upisa : 31.07.2010
Lokacija : Beograd
Re: Vino
Jeste afrodizijak ako se popiju dve case,ajde i tri.
Ali sve sto je vise od toga,ide u glavu,noge, a ne
tamo gde treba.
Ali sve sto je vise od toga,ide u glavu,noge, a ne
tamo gde treba.
Fraya- Profi član
- Broj poruka : 2139
Datum upisa : 19.04.2010
Lokacija : suncana strana sokaka
Re: Vino
Slažem se,vidi se ko je ljubitelj vina
SKY RAPTOR- Član
- Broj poruka : 277
Datum upisa : 31.07.2010
Lokacija : Beograd
Re: Vino
Volim dobro crno vino.Jedan od tih je CABERNET.
Ono jaca krv i greje dusu .
Moze da uzdigne coveka ,podari mu vedrinu i dar govora.
U vinu je istina.
Svasta ce nam ispricati ,dok mu se ne raspale cula i zamagli pogled.
Verovali ili ne ,ali...
SVAKI FRANCUZ POPIJE ,u proseku ,VISE OD 50 L VINA GODISNJE!
Ono jaca krv i greje dusu .
Moze da uzdigne coveka ,podari mu vedrinu i dar govora.
U vinu je istina.
Svasta ce nam ispricati ,dok mu se ne raspale cula i zamagli pogled.
Verovali ili ne ,ali...
SVAKI FRANCUZ POPIJE ,u proseku ,VISE OD 50 L VINA GODISNJE!
slavena- Legendarni član
- Broj poruka : 19245
Datum upisa : 06.04.2010
Lokacija : sever
Re: Vino
Cuj nju.Francuz
Popijem i ja i to malo vise, a mozda i mene racunaju u te svoje
statistike jer pijem iskljucivo francuska vina
Doduse volim bela vina iz Alzasa, a sada granica vise ne postoji,
a i Alzasani ne znaju ni sami da li su Nemci ili Francuzi,tako
da ne znam da li i ta vina idu u francuske statistike.
Cesto sam u Francuskoj( barem dva puta godisnje po tri nedelje)
i zadnjih godina primecujem da i Francuzi prelaze na pivo,
ili da tradicije da se svaki dan uz rucak popije casa vina,
vise nema.
Popijem i ja i to malo vise, a mozda i mene racunaju u te svoje
statistike jer pijem iskljucivo francuska vina
Doduse volim bela vina iz Alzasa, a sada granica vise ne postoji,
a i Alzasani ne znaju ni sami da li su Nemci ili Francuzi,tako
da ne znam da li i ta vina idu u francuske statistike.
Cesto sam u Francuskoj( barem dva puta godisnje po tri nedelje)
i zadnjih godina primecujem da i Francuzi prelaze na pivo,
ili da tradicije da se svaki dan uz rucak popije casa vina,
vise nema.
Fraya- Profi član
- Broj poruka : 2139
Datum upisa : 19.04.2010
Lokacija : suncana strana sokaka
Re: Vino
Volim vino mmmm.
Hogar_Strašni- Član
- Broj poruka : 115
Datum upisa : 06.08.2010
Godina : 63
Lokacija : od Vardara do Triglava
Re: Vino
Fraya ::Cuj nju.Francuz
Cesto sam u Francuskoj( barem dva puta godisnje po tri nedelje)
i zadnjih godina primecujem da i Francuzi prelaze na pivo,
ili da tradicije da se svaki dan uz rucak popije casa vina,
vise nema.
Eeeee,Frayo ,pa kud ce ovaj svet?
Kad ni Francuzi nisu vise sto su nekad bili?
Cuj Nju...Francuz i pivo?!Ne ide i gotovo. :albino: :: ::
p.s.
kao sto i ne prihvatam da je Riki Martin (peder)
Nije i (tacka)
slavena- Legendarni član
- Broj poruka : 19245
Datum upisa : 06.04.2010
Lokacija : sever
Re: Vino
Jedan gutljaj sampanjca ,koji je sjajan kao aperitiv ,naravno odlican je uz hranu ,a jos bolji posle obroka... :kastanjete:
Prija u svako doba godine ,ali i u svakoj prilici.
Ali penusavo vino iz Sampanje najotmeniji je afrodizijak na svetu,
Marija Antoaneta i neodoljiva Merilin Monro su ga pile cesce nego vodu .....
...Pobednici Formule 1 - obaveznos e njime poliju posle trke ......a docek Nove godine postao ej nezamisliv bez jedinstvenog praska cepa u obliku pecurke!
:kastanjete: :kastanjete: :kastanjete:
Prija u svako doba godine ,ali i u svakoj prilici.
Ali penusavo vino iz Sampanje najotmeniji je afrodizijak na svetu,
Marija Antoaneta i neodoljiva Merilin Monro su ga pile cesce nego vodu .....
...Pobednici Formule 1 - obaveznos e njime poliju posle trke ......a docek Nove godine postao ej nezamisliv bez jedinstvenog praska cepa u obliku pecurke!
:kastanjete: :kastanjete: :kastanjete:
slavena- Legendarni član
- Broj poruka : 19245
Datum upisa : 06.04.2010
Lokacija : sever
Re: Vino
Koje vino uz koje jelo?
Kako biste bili sigurni u izbor kojim ćete iznenaditi svoja čula okusa i mirisa, provjerite svoj instinkt natuknicama o primjerenom izboru vina uz jelo na vašem stolu
• Kao aperitiv uobičajeno je poslužiti: suhi pjenušac, šampanjac (francuski slatki), poluslatki pjenušac, bijelo suho i/ili slatko vino, sherry, porto, bermet ili prošek
• Uz predjela, hladetine i namaze nećete pogriješiti poslužite li bijelo vino ovih karakteristika: suho, polusuho, lagano slatko
• Jela na bazi ribe također idu uz bijela vina, ona suha i ljupka te pjenušce isto tako suhe.
• Pršut i suhomesnati proizvodi poslužuju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima, ali ni bijelo suho vino nije loš izbor
• Guste juhe, paštašute, rižota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina, zatim roze i mlada crna vina.Dok juhe s umakom od riba i kamenice podnose i robusnija vina s višim postotkom alkohola
• Pržena ili pohana riba, škampi s roštilja, sa ili bez umaka izvrsni su uz bijelo suho robusno vino. Dok ribe pečene na ražnju i roštilju te rakovi, školjke i kavijar obavezno idu uz jaka bijela i crna vina, suhi bijeli pjenušac ili bijela aromatična vina
• Uz jaja pripravljena na različite načine, ili poslužena s pršutom i sirom, obavezno se poslužuje bijelo suho ili ružičasto vino, a kao mogućnost tu je i crno lagano frizirano vino.
• Žabe, puževi i jegulje kao specijaliteti zahtijevaju bijelo vino.
• Kada je riječ o mesu, bijelo meso i ono lagano ispečeno na roštilju upotpunjuje se sa crnim suhim i mladim vinom. Ukoliko se radi o tamnom mesu, domaćoj i lovnoj divljači neizbježna su izrazito puna i jaka, stara robusna vina.
• Velike razlike u odabiru vina su kombinacije sira s tjesteninama. Sirevi s mekanom tjesteninom zahtijevaju Rose i crno mlado vino, dok se sirevi s tvrdom tjesteninom, ribani ili uzavreli poslužuju u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom.
• Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih, likerskih i pjenušavih vina. Ukoliko se radi o voću, bijelo slatko, pjenušac i likersko Rose neizbježan su izbor. Uz voće se poslužuju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino.
• Slastice poput kolača i sladoleda idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima, polusuhim pjenušcima i aromatičnim slatkim vinima. Dok suhe slastice, one bez čokolade, dobro podnose pjenušce starijeg godišta, bijela
Izvor: google
Kako biste bili sigurni u izbor kojim ćete iznenaditi svoja čula okusa i mirisa, provjerite svoj instinkt natuknicama o primjerenom izboru vina uz jelo na vašem stolu
• Kao aperitiv uobičajeno je poslužiti: suhi pjenušac, šampanjac (francuski slatki), poluslatki pjenušac, bijelo suho i/ili slatko vino, sherry, porto, bermet ili prošek
• Uz predjela, hladetine i namaze nećete pogriješiti poslužite li bijelo vino ovih karakteristika: suho, polusuho, lagano slatko
• Jela na bazi ribe također idu uz bijela vina, ona suha i ljupka te pjenušce isto tako suhe.
• Pršut i suhomesnati proizvodi poslužuju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima, ali ni bijelo suho vino nije loš izbor
• Guste juhe, paštašute, rižota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina, zatim roze i mlada crna vina.Dok juhe s umakom od riba i kamenice podnose i robusnija vina s višim postotkom alkohola
• Pržena ili pohana riba, škampi s roštilja, sa ili bez umaka izvrsni su uz bijelo suho robusno vino. Dok ribe pečene na ražnju i roštilju te rakovi, školjke i kavijar obavezno idu uz jaka bijela i crna vina, suhi bijeli pjenušac ili bijela aromatična vina
• Uz jaja pripravljena na različite načine, ili poslužena s pršutom i sirom, obavezno se poslužuje bijelo suho ili ružičasto vino, a kao mogućnost tu je i crno lagano frizirano vino.
• Žabe, puževi i jegulje kao specijaliteti zahtijevaju bijelo vino.
• Kada je riječ o mesu, bijelo meso i ono lagano ispečeno na roštilju upotpunjuje se sa crnim suhim i mladim vinom. Ukoliko se radi o tamnom mesu, domaćoj i lovnoj divljači neizbježna su izrazito puna i jaka, stara robusna vina.
• Velike razlike u odabiru vina su kombinacije sira s tjesteninama. Sirevi s mekanom tjesteninom zahtijevaju Rose i crno mlado vino, dok se sirevi s tvrdom tjesteninom, ribani ili uzavreli poslužuju u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom.
• Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih, likerskih i pjenušavih vina. Ukoliko se radi o voću, bijelo slatko, pjenušac i likersko Rose neizbježan su izbor. Uz voće se poslužuju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino.
• Slastice poput kolača i sladoleda idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima, polusuhim pjenušcima i aromatičnim slatkim vinima. Dok suhe slastice, one bez čokolade, dobro podnose pjenušce starijeg godišta, bijela
Izvor: google
____________________________________________________________________________________
Πάντα ῥεῖ
Метнуше замку ногама мојим и стегоше душу моју,
ископаше преда мном јаму и сами падоше у њу. (Псалaм Давидов, 57.6)
Avramova- Legendarni član
- Broj poruka : 69578
Datum upisa : 07.03.2010
Re: Vino
ОСНОВНА ПРАВИЛА
ЗА КОНЗУМИРАЊЕ ХРАНE И ВИHA
1. остриге, шкољке и ракови хладни
- Сува пенушава, млада и бела вина
2. хладна предјела (пршута, салама, шунка, кобасице, паштете и сл)
- Сува бела вина, лака розе вина
3. предјела са јајима и месом; тестенине са сосом од меса
- Лака црвена вина
4. бела риба-кувана и у сосу
- Охлађена бела вина
5. плава риба, печена, пржена, похована
охлађена бела и лака црна вина
6. риба на роштиљу
- Јака бела и црна вина
7. светло месо, бела живина
- Бела вина
8. тамно месо, тамна живина
- Црна вина
9. дивљач
- Тешка, јака црна вина
10. сир и јела од сира
- Старо црно вино
11. колачи и сладолед
- Полусува пенушава, ароматизована полусува и слатка вина
12. воће, ораси
- Полусува пенушава, природна десертна вина
Izvor: google
ЗА КОНЗУМИРАЊЕ ХРАНE И ВИHA
1. остриге, шкољке и ракови хладни
- Сува пенушава, млада и бела вина
2. хладна предјела (пршута, салама, шунка, кобасице, паштете и сл)
- Сува бела вина, лака розе вина
3. предјела са јајима и месом; тестенине са сосом од меса
- Лака црвена вина
4. бела риба-кувана и у сосу
- Охлађена бела вина
5. плава риба, печена, пржена, похована
охлађена бела и лака црна вина
6. риба на роштиљу
- Јака бела и црна вина
7. светло месо, бела живина
- Бела вина
8. тамно месо, тамна живина
- Црна вина
9. дивљач
- Тешка, јака црна вина
10. сир и јела од сира
- Старо црно вино
11. колачи и сладолед
- Полусува пенушава, ароматизована полусува и слатка вина
12. воће, ораси
- Полусува пенушава, природна десертна вина
Izvor: google
Poslednji izmenio Avramova dana Čet Maj 03, 2012 2:49 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
____________________________________________________________________________________
Πάντα ῥεῖ
Метнуше замку ногама мојим и стегоше душу моју,
ископаше преда мном јаму и сами падоше у њу. (Псалaм Давидов, 57.6)
Avramova- Legendarni član
- Broj poruka : 69578
Datum upisa : 07.03.2010
Re: Vino
SLAGANJE HRANE I VINA
U slaganju hrane i vina postoji jedno pravilo, a to je da - ne postoje pravila“. Ovu rečenicu ste najverovatnije čuli bezbroj puta. No, da li je to tačno? Oni koji ne veruju da postoje oksimoroni, sada imaju priliku da se uvere u suprotno.
Naime, ova teza je i tačna i netačna. „U tom trenutku nastupila je tišina“, tako je rekao Bulgakov u „Majstor i Margarita“, a moja malenkost će reći da to zavisi od toga da li znate kako se pravilno konzumira vino. Neko će reći da ne postoji osoba na ovom svetu koja ne zna kako se pije; ali, iskustvo govori da veliki broj ljudi konzumira vino preko hrane, što je potpuno pogrešan način konzumiranja vina (tako se konzumira Brendi). Vino u tom slučaju, zapravo, služi kao korektor ukusa ili jednostavno začin, koji jelu može dati bolji ili lošiji ukus, što zavisi od ukusa onoga ko to jelo uživa. Istina je da će nekome takav ukus biti prijatan, a nekome neće. Dakle ne postoji pravilo! No vino se pravilno konzumira tako što se prvo proguta zalogaj, a onda popije vino koje bi trebalo da upotpuni ukus hrane. Ovaj način konzumiranja vina zaista zahteva znanje o slaganju vina i hrane i što je jako bitno, ako je vino lepo upareno sa hranom, to će se svakome svideti, a ako nije, neće nikome. Tu ne postoji faktor ličnog ukusa, osim u slučaju ukusnih aroma koje su bitan, ali ne i najvažniji činilac u samom slaganju hrane i vina. Dakle postoji pravilo!
Da bi se upoznali sa pravilima po kojima se uparuju hrana i vino, prvo moramo da razjasnimo šta mi to možemo da osetimo u ustima, a što je najvažnije za slaganje vina sa hranom. Naš jezik može da prepozna: slatko, slano, kiselo, gorko i jedan ukus koji se kod nas zove slatka so, a u svetu se koristi japanska reč umami (ovaj ukus nam i nije naročito bitan za laičko uparivanje, te ćemo ga, barem u ovoj seriji članaka, izostaviti). Ako znamo koje ukuse možemo da prepoznamo u ustima, onda bi trebalo da znamo koje ukuse možemo da prepoznamo u vinu, a to su: slatko, kiselo i gorko. Vino nema soli, osim u retkim slučajevima kada se vino pravi od grožđa koje raste na samoj obali mora, kao npr. Vermentino di Sardegna (Sella e Mosca). Osim ukusa, postoje i neke fizičke reakcije koje ne spadaju u ukus, ali su nam bitne za slaganje hrane i vina, a to su: trnjenje desni i jezika (tanini), oblaganje ćelija u ustima (kremasta struktura), telo (težina vina) i završnica.
Sledeća stavka su arome. One mogu da budu mirisne i ukusne??? Znam da zvuči čudno, ali da smo Englezi ja bih napisao „Aroma and Flavor“. Ovako, moram da objasnim da arome koje se osećaju u ustima zapravo ne spadaju u ukus, već su to mirisi koji kroz retronazalnu šupljinu prolaze do mesta gde se prepoznaju arome (uprošćeno zbog nedostatka prostora), tako da kad osetimo aromu jabuke u ustima, kažemo da nešto ima ukus jabuke. Ukusne arome su nam bitne u smislu uparivanja aroma; npr: rižoto sa tartufima možemo da uparimo sa vinom koje ima više zemljanih aroma (da pojačamo zemljani karakter jela), ili sa vinom koje ima voćne arome (veoma popularno slaganje aroma, jer se dodaje svežina i sladak karakter aroma). To je otprilike isto kao kada biftek poslužite uz sos od pečuraka ili uz sos od brusnice. No, ono što je mnogo važnije, jeste slaganje po ukusima i teksturi. Ovde ću izbeći deo o grupama testera, ali ću napomenuti da ćete, bez obzira u koju grupu spadate, uz pravilno slaganje moći da konzumirate sve vrste vina (provereno iz sopstvenog iskustva sa oko 60.000 gostiju).
Jela sa većom teksturom trebalo bi uparivati sa vinima većeg tela i obratno. Sada kad znamo osnovna pravila, vreme je da se upoznamo sa dva načina uparivanja; istog i suprotnog ukusa. Uparivanje istog ukusa ima za cilj da pojača ukus hrane, dok uparivanje u suprotnom ukusu ima za cilj da očisti palad i pripremi ga za novi zalogaj, koji bi trebalo da bude potpuno svež i istakne ukuse hrane. U ovakvoj vrsti slaganja vino često može da poveća telo hrane i obratno, mada je najbolje da se tekstura slaže. Primer bi bio: losos sa sosom holandez može da se upari sa: kremastim šardoneom - što bi bilo slaganje istog ukusa, dok bi za slaganje u suprotnom ukusu dobar izbor bio rizling iz Nemačke ili Alzasa, Brut šampanjac, ili neko drugo vino srednjeg tela i hrskavih (pojačanih) kiselina. Tek kada se odlučite za tip slaganja treba da razmišljate o aromama, i upravo je to deo koji vam pruža mogućnost kreiranja spektra veličanstvenih kombinacija aroma i koji definitivno nema pravila!
Pošto ni Rim nije sagrađen za jedan dan, ne očekujte da već pri prvom odlasku u restoran sami napravite kvalitetno slaganje hrane i vina. Za to je ipak potrebno iskustvo u poznavanju vina, te je mnogo bolje potražiti profesionalnu pomoć sommeliera. Ono što možete da iskoristite iz ovog članka jeste da mu kažete kakvo bi uparivanje voleli, koje arome vina bi voleli, kao i cenu vina kako bi sommelier bio u mogućnosti da vam preporuči kvalitetno vino uz vaš obrok.
Tekst napisao: Darko Ninković
Direktor obuke „Asocijacije Sommeliera Srbije“
U slaganju hrane i vina postoji jedno pravilo, a to je da - ne postoje pravila“. Ovu rečenicu ste najverovatnije čuli bezbroj puta. No, da li je to tačno? Oni koji ne veruju da postoje oksimoroni, sada imaju priliku da se uvere u suprotno.
Naime, ova teza je i tačna i netačna. „U tom trenutku nastupila je tišina“, tako je rekao Bulgakov u „Majstor i Margarita“, a moja malenkost će reći da to zavisi od toga da li znate kako se pravilno konzumira vino. Neko će reći da ne postoji osoba na ovom svetu koja ne zna kako se pije; ali, iskustvo govori da veliki broj ljudi konzumira vino preko hrane, što je potpuno pogrešan način konzumiranja vina (tako se konzumira Brendi). Vino u tom slučaju, zapravo, služi kao korektor ukusa ili jednostavno začin, koji jelu može dati bolji ili lošiji ukus, što zavisi od ukusa onoga ko to jelo uživa. Istina je da će nekome takav ukus biti prijatan, a nekome neće. Dakle ne postoji pravilo! No vino se pravilno konzumira tako što se prvo proguta zalogaj, a onda popije vino koje bi trebalo da upotpuni ukus hrane. Ovaj način konzumiranja vina zaista zahteva znanje o slaganju vina i hrane i što je jako bitno, ako je vino lepo upareno sa hranom, to će se svakome svideti, a ako nije, neće nikome. Tu ne postoji faktor ličnog ukusa, osim u slučaju ukusnih aroma koje su bitan, ali ne i najvažniji činilac u samom slaganju hrane i vina. Dakle postoji pravilo!
Da bi se upoznali sa pravilima po kojima se uparuju hrana i vino, prvo moramo da razjasnimo šta mi to možemo da osetimo u ustima, a što je najvažnije za slaganje vina sa hranom. Naš jezik može da prepozna: slatko, slano, kiselo, gorko i jedan ukus koji se kod nas zove slatka so, a u svetu se koristi japanska reč umami (ovaj ukus nam i nije naročito bitan za laičko uparivanje, te ćemo ga, barem u ovoj seriji članaka, izostaviti). Ako znamo koje ukuse možemo da prepoznamo u ustima, onda bi trebalo da znamo koje ukuse možemo da prepoznamo u vinu, a to su: slatko, kiselo i gorko. Vino nema soli, osim u retkim slučajevima kada se vino pravi od grožđa koje raste na samoj obali mora, kao npr. Vermentino di Sardegna (Sella e Mosca). Osim ukusa, postoje i neke fizičke reakcije koje ne spadaju u ukus, ali su nam bitne za slaganje hrane i vina, a to su: trnjenje desni i jezika (tanini), oblaganje ćelija u ustima (kremasta struktura), telo (težina vina) i završnica.
Sledeća stavka su arome. One mogu da budu mirisne i ukusne??? Znam da zvuči čudno, ali da smo Englezi ja bih napisao „Aroma and Flavor“. Ovako, moram da objasnim da arome koje se osećaju u ustima zapravo ne spadaju u ukus, već su to mirisi koji kroz retronazalnu šupljinu prolaze do mesta gde se prepoznaju arome (uprošćeno zbog nedostatka prostora), tako da kad osetimo aromu jabuke u ustima, kažemo da nešto ima ukus jabuke. Ukusne arome su nam bitne u smislu uparivanja aroma; npr: rižoto sa tartufima možemo da uparimo sa vinom koje ima više zemljanih aroma (da pojačamo zemljani karakter jela), ili sa vinom koje ima voćne arome (veoma popularno slaganje aroma, jer se dodaje svežina i sladak karakter aroma). To je otprilike isto kao kada biftek poslužite uz sos od pečuraka ili uz sos od brusnice. No, ono što je mnogo važnije, jeste slaganje po ukusima i teksturi. Ovde ću izbeći deo o grupama testera, ali ću napomenuti da ćete, bez obzira u koju grupu spadate, uz pravilno slaganje moći da konzumirate sve vrste vina (provereno iz sopstvenog iskustva sa oko 60.000 gostiju).
Jela sa većom teksturom trebalo bi uparivati sa vinima većeg tela i obratno. Sada kad znamo osnovna pravila, vreme je da se upoznamo sa dva načina uparivanja; istog i suprotnog ukusa. Uparivanje istog ukusa ima za cilj da pojača ukus hrane, dok uparivanje u suprotnom ukusu ima za cilj da očisti palad i pripremi ga za novi zalogaj, koji bi trebalo da bude potpuno svež i istakne ukuse hrane. U ovakvoj vrsti slaganja vino često može da poveća telo hrane i obratno, mada je najbolje da se tekstura slaže. Primer bi bio: losos sa sosom holandez može da se upari sa: kremastim šardoneom - što bi bilo slaganje istog ukusa, dok bi za slaganje u suprotnom ukusu dobar izbor bio rizling iz Nemačke ili Alzasa, Brut šampanjac, ili neko drugo vino srednjeg tela i hrskavih (pojačanih) kiselina. Tek kada se odlučite za tip slaganja treba da razmišljate o aromama, i upravo je to deo koji vam pruža mogućnost kreiranja spektra veličanstvenih kombinacija aroma i koji definitivno nema pravila!
Pošto ni Rim nije sagrađen za jedan dan, ne očekujte da već pri prvom odlasku u restoran sami napravite kvalitetno slaganje hrane i vina. Za to je ipak potrebno iskustvo u poznavanju vina, te je mnogo bolje potražiti profesionalnu pomoć sommeliera. Ono što možete da iskoristite iz ovog članka jeste da mu kažete kakvo bi uparivanje voleli, koje arome vina bi voleli, kao i cenu vina kako bi sommelier bio u mogućnosti da vam preporuči kvalitetno vino uz vaš obrok.
Tekst napisao: Darko Ninković
Direktor obuke „Asocijacije Sommeliera Srbije“
____________________________________________________________________________________
Πάντα ῥεῖ
Метнуше замку ногама мојим и стегоше душу моју,
ископаше преда мном јаму и сами падоше у њу. (Псалaм Давидов, 57.6)
Avramova- Legendarni član
- Broj poruka : 69578
Datum upisa : 07.03.2010
Re: Vino
Rižoto s tartufima? Pfffffff! Daaaaa, kako da ne... I taj SomElijer, već se vidim kako tražim asistenciju.
Vulin- Prijatelj foruma
- Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011
Re: Vino
Uzgajacemo tartufe kad vec imamo vina. :kapa:
____________________________________________________________________________________
Πάντα ῥεῖ
Метнуше замку ногама мојим и стегоше душу моју,
ископаше преда мном јаму и сами падоше у њу. (Псалaм Давидов, 57.6)
Avramova- Legendarni član
- Broj poruka : 69578
Datum upisa : 07.03.2010
Re: Vino
'Ajde ovako. Ti "gaji" tartufe, a ja ću svinje. Pa ćemo posle da vidimo da l' će tvoji tartufi da nađu moje svinje, il' će moje svinje da nađu tvoje tartufe. A malo kasnije možemo da se zapitamo da l' vino više prija uz rižoto s tartufima, il' uz svež svinjski vrat s roštilja.
Vulin- Prijatelj foruma
- Broj poruka : 7987
Datum upisa : 28.09.2011
Re: Vino
Ko ima svinje taj je zavrsio pola posla. Tartufi ionako samo daju smek.
Cim mala zaspi, dolazim da sklapamo ugovor.
Cim mala zaspi, dolazim da sklapamo ugovor.
Poslednji put izmenio Avramova dana Sre Avg 15, 2012 1:56 pm, izmenio ukupno 2 puta (Razlog : smajli)
____________________________________________________________________________________
Πάντα ῥεῖ
Метнуше замку ногама мојим и стегоше душу моју,
ископаше преда мном јаму и сами падоше у њу. (Псалaм Давидов, 57.6)
Avramova- Legendarni član
- Broj poruka : 69578
Datum upisa : 07.03.2010
Strana 1 od 3 • 1, 2, 3
Ideja forum :: ZDRAVLJE :: Gastronomija
Strana 1 od 3
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|
Pon Feb 19, 2024 3:30 pm od djuro
» Koliko se uopšte razumemo?
Uto Jan 23, 2024 9:05 am od djuro
» Kakav je pravi hriscanin?
Pon Jan 15, 2024 5:27 pm od djuro
» Dekadencija zapadne civilizacije
Sub Jan 13, 2024 7:26 pm od djuro
» Reći šta o drugima misliš
Sub Jan 13, 2024 7:12 pm od djuro
» Kako je propalo društvo...
Pet Dec 29, 2023 6:28 pm od djuro
» Prostitucija
Pet Dec 29, 2023 6:19 pm od djuro
» Dobra strana stresa
Pet Dec 29, 2023 6:10 pm od djuro
» Laganje i kleveta
Pet Dec 29, 2023 6:05 pm od djuro
» Kako podnosite negativnu kritiku?
Pet Dec 29, 2023 6:02 pm od djuro
» Ratovi devedesetih
Pon Avg 07, 2023 2:11 pm od andjeo01
» Šta trenutno slušaju vaše komšije iz vaših zvučnika? :affraid:
Čet Maj 11, 2023 5:27 pm od andjeo01
» Odavno nisam čuo/čula
Sre Maj 03, 2023 9:06 pm od Johnny-Azra